Novac – što je i kakvu ulogu ima u našem životu

Zanimljiva je pjesma o novcu koja sadrži neobičan emocionalni obrat:

Novac

Može kupiti kuću, ali ne može kupiti dom
Može kupiti krevet, ali ne može san
Može kupiti sat, ali ne i vrijeme
Može kupiti knjigu, ali ne i znanje
Može kupiti položaj, ali ne i poštovanje
Može kupiti medicinu, ali ne i zdravlje
Može kupiti krv, ali ne i život
Može kupiti seks, ali ne može kupiti ljubav

Zato, vidiš novac nije sve.
Sve ti to govorim jer sam ti prijatelj, Prijatelj, i kao tvoj Prijatelj
Želim te osloboditi svih boli i patnji…

Pošalji mi sav svoj novac i ja ću patiti za tebe
Iskrenijeg prijatelja od mene nećeš nikada naći.

Što je novac?

Novac je roba koja čini vrijednosni ekvivalent svakoj drugoj robi. Novac je sredstvo koje je čovjeku potrebno od dana njegova rođenja do dana njegove smrti. On ima glavnu ulogu u gotovo svim područjima čovjekova života. Mnogi pojedinci mjere razinu svoje sreće upravo količinom novca koju posjeduju.

Gotovo je pravilo da će oni koji su odrastali u siromašnijem okruženju ili propasti do kraja ili svojim naporima steći iznimno bogatstvo i neovisnost. Odrastanje u bogatom okruženju može od čovjeka načiniti lijenu osobu, neodgovornu prema novcu ili ga može još više pokrenuti prema stjecanju bogatstva. Daljnji izbor u životu ovisi o osobnoj snazi i odluci nas samih.

Samo financijsko okruženje u kojemu je čovjek odrastao može biti jedan od mogućih čimbenika određivanja budućeg života pojedinca, ali definitivno najvažniju ulogu imaju čovjekove navike prema životu i novcu. Status je u današnjem svijetu vrlo bitan. On omogućuje čovjeku određeni društveni položaj, određene doze moći, novca i slobode, što na kraju sve zajedno daje osjećaj sreće.

Čovjek je, dakle, često obuzet činjenicom zgrtanja novca jer vjeruje da će mu novac donijeti sreću. I hoće na jednoj razini, ali na onoj o kojoj on sanja, vjerojatno neće.

Čovjek je prepun problema u vezi s novcem, a svaki takav problem proizlazi iz čovjekove glave. Većina dvojbi u vezi s novcem je iracionalna i čovjeka uz novac vežu različite varijacije emocija: od ljutnje i krivnje pa sve do ljubavi. Iz odnosa prema novcu može se otkriti čovjekov odnos prema vlastitoj snazi i osobnosti te razina poštovanja drugih članova zajednice.

Novac je sve i novac je ništa. Novac je simbol svekolikih vrijednosti. Ali samo simbol. Novac je simbol uspješnog povećanja materijalnih vrijednosti koje su, opet, izraz povećanja svih općih vrijednosti neke osobe. Ali novac nije vrijednost. On je samo simbol vrijednosti.

Problemi s novcem nastanu kada se simbol poistovjeti s vrijednošću. Kad vrijednosti nestanu, velik je to gubitak. Kada novac nestane, zapravo se ništa nije dogodilo. Ali ako u novcu vidimo vrijednost a ne samo njegov simbol, tada je to veliko zlo. To je isto kao kada domovinu poistovjetimo sa zastavom ili ljubav poistovjetimo s prstenom ili Boga s nekim religioznim simbolom. I ljudi ginu zbog zastave, zbog križa ili polumjeseca, ljudi se rastaju zbog gubitka prstena. Zaboravljaju da su domovina, Bog i ljubav u srcu, a ne na platnu, metalu ili u drvetu. Slično je i s riječima. Riječi su simbol duševnog sadržaja. Kada čujemo lijepe ili uvredljive riječi, mi se raznježimo ili razljutimo. Na što? Samo na simbole. Sram nas bilo, doista smo mentalno ograničeni. No vratimo se novcu.

Novac je često sotoniziran. Velika pogreška. Mnogima je sotonizacija novca pomogla da naivnima uzmu novac.

Novac nije loš kada je sluga. Postaje gadnim gospodarom. Njegova je negativnost jednaka svakoj sličnoj pojavi kod koje simbol preraste sadržaj.

Bila bi nepravda prema povijesti kada bismo novac smatrali samo simbolom. Sam latinski naziv novca pecunia znači stoka te je broj ovaca, goveda i sl. označivao u prošlosti imovno stanje pojedinca. Poslije je stoku zamijenilo krzno ili koža. Nakon toga slijedi dugo razdoblje novca od vrijednih i plemenitih kovina čije su vrijednosti bile izjednačene s vrijednošću same monete. Tek u 17. stoljeću dolazi papir (banknota, novčanica) kao zamjena za vrijednu kovinu (uglavnom zlato ili srebro) kao potvrda banke da će se donositelju toga papira dati zlata u označenoj vrijednosti. Tijekom vremena i drugi papiri dobivaju ulogu novca.

Dosta je filozofiranja.

Kako zaraditi novac, što više novca ili barem dovoljno novca za “pristojan život”?

To nije samo pitanje suvremenog menadžmenta, nego je riječ o mislima i željama koje pripadaju prijašnjim stoljećima, točnije tisućljećima. Jer svaka čast poštenju, umnoj i tjelesnoj vrijednosti. Novac daje slobodu i mogućnost za ostvarenje svega toga. Novac može poslužiti i kao terapijsko sredstvo. Šoping je univerzalni “flaster” za sve što je pogrešno u našim životima bilo da novcem želimo razveseliti naše najdraže i kupiti im nešto lijepo, uplatiti putovanje života za svoju obitelj ili partnera ili osjetiti sigurnost.

U vezi sa zaradom novca postoje i neka marketinška pravila kao što su:

• Raditi manje, zaraditi više.
• Misli i postani bogat.
• Zarađujemo koliko mislimo da vrijedimo itd.

No često su se obogatili oni koji nisu poznavali ta pravila. Osim toga psiholozi i drugi dušobrižnici, koji su autori tih tekstova, nisu baš bili osobito bogati.

Važna karakteristika novca jest njegova suprotnost. Novac je i zlo i dobro, nije sreća, ali smo s njime sretniji, do njega se dolazi samo pozitivnim mislima, a s druge strane većina ga ipak ne stječe bez mukotrpnoga i mudrog rada.

Privlačnost novca u ljudskom društvu je stalna. Ipak, važna je procjena vlastite vrijednosti. Novac je simbol, ali ne zaboravimo simbol naše vrijednosti. Uvijek ima ljudi koji misle da su potplaćeni. Iznos koji dobivaju točno je u skladu s njihovim nesvjesnim podcijenjenim mišljenjem o sebi iako možda govore da zaslužuju više. Sama činjenica da ništa ne poduzimaju da to riješe to potvrđuje. Postoji bezbroj razloga zašto ljudi ostaju na loše plaćenim poslovima, ali jedno je sigurno: iznos koji zarađuju uvijek je u skladu s njihovim vrijednostima i mišljenjem o sebi.

Ljudi koji nemaju novca žarko žele doći do njega. U želji da se obogate oni će poduzeti korake koji nisu uvijek realni ili promišljeni i vrlo vjerojatno će slušati svoj instinkt, a ne mozak. Konačno, želja će najvjerojatnije vrlo brzo proći, a posljedice djelovanja vezanog uz nju će ostati.

Stjecanje novca je znanost

Rješenje nije u opsjednutosti radom kako bi se zaradilo mnogo novca. Kada posao postane jedina svrha življenja, a važna područja života, kao što su obitelj i prijatelji, budu zanemarena, to postaje ozbiljan problem. Najbitnija razlika između uživanja u radu i radoholičarstva je pronalaženje zdrave granice između vremena koje posvećujemo radu i vremena koje posvećujemo sebi i svojim potrebama. Prvi korak u rješavanju tog problema je odluka da se nađe ravnoteža rada i užitka. Treba naučiti delegirati, tj. pronaći osobe koje će obaviti veći dio našega posla. Treba odrediti svoje granice i braniti ih malom riječju “ne”. To je posebno težak zadatak kad je riječ o onima koje volimo. Smanjivanje rada neka bude postupno. Treba živjeti radeći sa zadovoljstvom, a ne samo radeći.

Zašto već danas nismo bogati?

Poslušajmo najčešće izgovore: premlad sam, prestar sam, nisam dovoljno pametan, nemam početni kapital, nemam ideju, ne poznajem “prave” ljude i sl. Nismo bogati jer nam nikada nije palo na pamet da bismo zaista mogli biti bogati. Dok mi sami ne sredimo svoje misli i ne počnemo vjerovati da je moguće postati bogat, što je nedvojbeno vezano i uz samopoštovanje, nikada nećemo krenuti putem bogaćenja. A onaj koji malo treba uvijek će malo manje dobiti.

Važna karakteristika novca jest njegova suprotnost. Novac je i zlo i dobro, nije sreća, ali smo s njime sretniji, do njega se dolazi samo pozitivnim mislima, a s druge strane većina ga ipak ne stječe bez mukotrpnoga i mudrog rada.