Sindrom karpalnog kanala – uzrok, simptomi i liječenje

Sindrom karpalnog kanala, sindrom karpalnog tunela

Sindrom karpalnog kanala ili sindrom karpalnog tunela nastaje uslijed pritiska na živac medianus u karpalnom kanalu na šaci. Ovaj sindrom smatra se jednom od bolesti modernog čovjeka, sve se češće pojavljuje i kod mladih ljudi, a pod nazivom „kompjutorska šaka”. Najčešće je sindrom karpalnog tunela uzrokovan intenzivnim radom rukama, ponavljanjem pokreta u ručnom zglobu, zbog čega dolazi do preopterećenja, prenaprezanja tetiva u karpalnom kanalu. Može se pojaviti kao popratno bolesno stanje kod ljudi koji boluju od reumatoidnog artritisa ili drugih vrsta artritisa kod kojih je upalom zahvaćen ručni zglob, nekih anatomskih anomalija ili posttraumatskih stanja, degenerativnih promjena na zglobovima, hormonalnih promjena u trudnoći ili menopauzi, u slučaju hipotireoze, ako je u pitanju cista ili tumor, zatim kod žena koje uzimaju kontraceptive, kod dijabetičara ili osoba koje koriste ruke u hladnim uvjetima.

Posebno osjetljive su skupine ljudi koji rade puno i dugo na računalima (na tipkovnici i mišu), daktilografi, zatim fizički radnici, zidari, ličioci, krojačice, maseri, fizioterapeuti, vozači, frizeri, vrtlari, čistačice, osobe koje se u sportskim aktivnostima bave dizanjem utega, i kod bacačkih disciplina u atletici. Kod nekih zanimanja sindrom karpalnog kanala upućuje na profesionalno oboljenje. Kada nastupi bolest znatno je onemogućeno obavljanje svakodnevnih radnji rukom. Dobro je da se sindrom počne liječiti na vrijeme, tada je postotak izlječivosti zadovoljavajuće visok.

Simptomi u početnoj i kasnijoj fazi za sindrom karpalnog kanala

Simptomi koji upućuju na sindrom karpalnog kanala najčešće se razvijaju polako i postupno od prve pojave trnaca ili osjećaja utrnulosti u prstima, što može biti i popraćeno s bolnosti. Zatim se javlja ukočenost u ručnom zglobu koja se širi na šaku i podlakticu. U prstima je smanjen ili promijenjen osjet, dolazi do gubitka snage i nesigurnosti pri hvatanju prstima. U noćnim satima simptomi mogu biti izraženiji ali kasnije mogu biti prisutni i tijekom dana. Ovi neugodni simptomi osjećaju se u području palca te drugog, trećeg i polovici četvrtog prsta na strani dlana, a mogu se proširiti na cijelu šaku i podlakticu.

Kasnije se sve više razvija i mišićna slabost palca i zahvaćenih prstiju te je otežano izvođenje finih pokreta prstima. Nerijetko u uznapredovaloj fazi kada je u pitanju sindrom karpalnog kanala kod bolesnih osoba predmeti počnu ispadati iz ruku, onemogućeno im je hvatanje malih predmeta i dolazi do oslabljenog stiska šake. Bol se širi do lakta i ramena. Može doći i do nemogućnosti razlikovanja toplog od hladnog osjeta, što može biti dodatno opasno budući može doći do ozljeda i npr. opekotina. Bolest se češće javlja kod žena nego kod muškaraca, najčešće između 40. i 50. godine i može zahvatiti jednu ili obje ruke, no češće je zahvaćena ona ruka koja je dominantna (desna kod dešnjaka, lijeva kod ljevaka).

Kako se postavlja dijagnoza da je u pitanju sindrom karpalnog kanala i kako se bolest liječi

Za dijagnozu sindroma karpalnog kanala postoje poznati klinički pregledi (Tinelov znak, Phalenov test), zatim se može raditi elektromioneurografija (EMNG) u cilju ispitivanja mišića i provodljivosti živaca. Može se učiniti i ultrazvuk ili magnetska rezonancija.

Liječenje se postiže na više različitih načina. Ručni zglob može se imobilizirati ortozom, kako bi se omogućilo smanjenje pritiska i dekompresija živca uz opuštanje tetiva te se takva ortoza nosi stalno dva do tri tjedna, nakon toga noću. Za sindrom karpalnog kanala primjenjuju se analgetici i nesteroidni protuupalni lijekovi, u težim slučajevima i kortikosteroidi. Nadalje može se primijeniti fizioterapijski pristup elektroterapijom, elektrostimulacijom, ultrazvučno liječenje, magnetoterapija ili laser, injekcije.

Posebno su važne vježbe istezanja, hladne kupke u početku, kasnije tople ili naizmjenično toplo-hladne prema uputama liječnika. Važne su vježbe za jačanje oslabljenih mišića šake i podlaktice. Osobito je važno strpljenje i upornost jer ovakvo liječenje traje nekoliko tjedana pa i mjeseci. Kod određenog postotka kronične duže i jače bolesti fizioterapija i lijekovi nisu dovoljni te je potrebno ukoliko nema druge mogućnosti izvršiti operativni zahvat, o čijim rizicima potrebno je razgovarati s liječnicima specijalistima za ovakve operacije. Oporavak nakon operacije traje više mjeseci. Preventivno se preporučuje, osobito u današnje vrijeme kada sve više ljudi i mladih boravi za računalima te tipkovnicama, koristiti ergonomsku opremu u svom poslu i slobodnim aktivnostima za računalima, npr. ergonomski miš, uvesti redovite pauze te raditi obavezno istezanje ruku, dlanova, prstiju i zglobova, kako bismo spriječili sindrom karpalnog kanala.