Myasthenia gravis

Što je Myasthenia gravis?

Myasthenia gravis se smatra neurološkom bolešću koju karakteriziraju slabost kao i brz zamor u bilo kojem poprečno prugastom mišiću koji se može samostalno kontrolirati. Navedena bolest uzrokuje poteškoće pri normalnoj komunikaciji živaca i mišića. Iako ne postoji lijek za navedeno stanje, određeno liječenje može pomoći kod ublažavanja simptoma poput slabosti u mišićima nogu i ruku, dvoslika, opuštenih kapaka, poteškoća pri govoru, poteškoća kod žvakanja i gutanja. Liječenje se može provoditi putem imunosupresiva, kortikosteroida, timektomijom ili plazmafereze. Rijetki oblici Myasthenia-e su okularna te kongenitalna.

Okularni oblik pogađa samo vanjski dio mišića oka, dok kongenitalni oblik autosomni recesivni poremećaj koji kreče već u ranom djetinjstvu. Iako Myasthenia gravis utječe na osobe svih dobi, najčešće se pojavljuje kod žena u 40-im godinama života, i kod muškaraca u 60-im godinama. Većina oboljelih će doseći vrhunac navedene bolesti tijekom prvih godinu dana, a tegobe mogu trajati do nekoliko godina. Sama klinička slika navedene bolesti kao i njeni simptomi se mogu mijenjati. Iako je riječ o neuromišićnoj bolesti, važno je naglasiti da navedenu bolest karakterizira poremećaj u prijenosu podražaja između živaca i mišića i tu dolazi do mišićne slabosti. Promjena na živcima ili mišićima ne mora i može biti trajna.

Myasthenia gravis uzroci i simptomi

Naši živci komuniciraju s našim mišićima uz pomoć neurotransmitera, Kod Myasthenia-e gravis naš imunološki sustav proizvodi određena antitijela koja mogu blokirati ili uništiti navedene receptore. Myasthenia gravis je posljedica stvaranja navedenih antitijela na receptore našeg organizma. Uz manjak receptorskih mjesta koji su na raspolaganju, naši mišići će dobivati manjak živčanih signala, što će se očitovati u slabosti. Iako bolest još nije do kraja istražena, stručnjaci vjeruju kako je uzrok nastanka povezan s timusom, našom prsnom žlijezdom koja je često uvećana kod osoba koje pate od Myasthenia-e gravis.

Genetski faktori također mogu biti uzrok nastanka. Čimbenici koji mogu pogoršati navedeno stanje su: Umor, bolesti, čest stres, ekstremne vrućine i određeni lijekovi. I dok Myasthenia gravis može utjecati na bilo koji mišić u tijelu, određene skupine su više pogođene i tu prepoznajemo simptome: Mišići oka - Više od polovice ljudi kao prve simptome primjećuju probleme s očima: Spuštenost kapka ili kapaka ili pojava dvoslike. Lice i vratni mišići - 15% ljudi primjećuje prve simptome na licu i vratu: Nastaju promjene u govoru, pojavljuje se otežano gutanje i problemi sa žvakanjem hrane, izrazi lica postaju ograničeni. Vrat i mišići udova - Myasthenia može izazvati osjećaj slabosti u vratu, nogama i rukama. Dolazi do poteškoća u hodanju, držanja predmeta i držanju glave.

Myasthenia gravis dijagnostika i liječenje

Sama dijagnoza će se utvrditi putem fizikalnog pregleda i raznih neuroloških testova. Osoba će morati proći provjeru motoričkih funkcija, testiranje osjetljivosti na tijelu, provjeru pokreta očiju, provjeru mišićnog tonusa, provjeru refleksa, ispitivanje slabosti mišića. Kako se liječi Myasthenia gravis? Lijek za navedeno stanje ne postoji, što znači da se primjenjuje kombinirano liječenje. Liječnici tako koriste razne tretmane koji mogu biti samostalni ili u kombinaciji. Myasthenia gravis se liječi sljedećim lijekovima: Inhibitorima kolinesteraze, navedeni lijekovi poboljšavaju komunikaciju između živaca i mišića i tako se povećava koncentracija acetilkolina na samim receptorima. Kortikosteroidi, inhibiraju naš imunološki sustav i smanjuju proizvodnju antitijela. Ne preporučuje se dugotrajna konzumacija kortikosteroida jer povećavaju rizik od nastanka određenih infekcija.

Imunosupresivi, lijekovi koji u potpunosti mijenjaju naš imunološki sustav. Nažalost, nuspojave mogu biti itekako ozbiljne. Liječenje se može provoditi i preko terapija: Plazmafereza ili intravenozni imunoglobulin. Samo oko 10% ljudi završi na kirurgiji jer je riječ o tumoru timusne žlijezde. Liječenje će se odrediti prema dobi pacijenta, ozbiljnosti stanja, mjesta gdje su mišići pogođeni i prema mogućim terapijama koje pacijent uzima. Važno je napomenuti da neki oboljeli mogu imati blage simptome koje je moguće kontrolirati i uz koje se može voditi normalan život. Drugi oboljeli mogu imati jače simptome koje će ih vezati na invalidska kolica.