Kakaovac, polifenoli i dobro raspoloženje

Pojedine osobe predblagdansko vrijeme mogu emocionalno intenzivnije proživljavati te im zbog toga i raspoloženje može varirati. Dijelom je to i zbog užurbanosti i pojačanih gužvi koje obično prate kraj godine, dijelom i zbog brojnih obveza i planova koje mnogi najčešće sami sebi nametnu, pa umjesto opuštenosti, u nekih koji žele sve stići na vrijeme, često dolazi do pada energije pa čak i osjećaja iscrpljenosti, zbog čega onda posegnu za komadićem čokolade. A kad je o čokoladi riječ, i od prije znamo da za njom vrlo često posežemo kad smo umorni, loše volje i neraspoloženi.

Zato se ovaj put prisjetimo kakaa i biljke kakaovca od koje je sve poteklo i čije su sjeme drevni narodi današnjeg Meksika, Asteci, prema legendi, primali kao božji dar i kao poseban blagoslov. Znanstvena istraživanja pokazala su da sjeme kakaovca sa svojim aktivnim tvarima ima pozitivan učinak na naše zdravlje. U svijetu je trenutačno sve veća potražnja za kakaovcem, a sadašnja proizvodnja trebala bi biti dvostruko veća da zadovolji sve potrebe tržišta. Neki stoga predviđaju da će u budućnosti, i to već do kraja ovog desetljeća, kakaovac biti gotovo posve nedostupan.

Kakaovac (lat. Theobroma cacao) je tropsko drvo čija je domovina Meksiko i Južna Amerika. Uzgaja se u mnogim tropskim zemljama, posebice u Ekvadoru, Surinamu, Trinidadu, Venezueli, Brazilu i drugima. Europljani su poslije otkrića i svojih prvih dolazaka u Ameriku zatekli razvijene kulture pravog kakaovca i već početkom 16. stoljeća prenijeli su kakao u Španjolsku, odakle se njegova upotreba (kao čokolade) raširila po Italiji, Francuskoj i dalje.

Za dobar uzgoj biljka treba stalnu i visoku vlagu, sjenovit okoliš i temperaturu od 24 do 28°C. U takvim stabilnim uvjetima rasta drvo kakaovca može dosegnuti i do sedam metara visine.

Opis biljke: Kakaovac je drvenasta (zeljasta) biljka karakterističnih kožastih listova koji su izduženog jajolikog oblika.

Cvjetovi izbijaju u čupercima izravno iz stabljike, crvene su boje i peterodijelni, zvjezdoliki.

Plod je 25 cm duga i oko 10 cm široka boba, crvenosmeđe boje po obliku slična velikom krastavcu sa mnogo u redove smještenih poput graha velikih sjemenki.

Sjemenke se posebnim postupcima sušenja i prženja prerađuju – melju, nakon čega nastaje kakaov prah koji je najbolji sastojak čokolade, čija se vrsta najčešće određuje upravo po udjelu kakaa. Tako primjerice bijela čokolada uopće ne sadrži kakao iz sjemenke kakaovca nego samo kakaov maslac, mliječna mora imati najmanje 25% kakaa, dok crne najčešće imaju 72% i više udjela kakaa, što je često istaknuto već na omotnici proizvoda.

Nutritivna vrijednost: prženo sjeme sadrži i do 50% masti, 20% škroba, od 12 do 14% bjelančevina, oko 2% tanina, od 1 do 3% teobromina, do 0,35% kofeina i drugih sastojaka. Kakao obiluje mineralima prije svega, kalijem, kalcijem, željezom i magnezijem.

Kakov prah izrađuje se od prženog i oljuštenog sjemena. Sadrži najmanje 16% kakaova masla. Udio masti može se smanjiti posebnom tehnološkom preradom i dodavanjem najčešće fosfata, a moguće je i granuliranje samog praha koje se koristi i u farmaceutskoj industriji, primjerice za poboljšanje mirisa i okusa u postupku proizvodnje određenih oblika farmaceutskih proizvoda. Kakaovo maslo služi kao najbolja baza za izradu supozitorija i sličnih pripravaka jer ne draži sluznicu, a odlična je podloga za izradu krema i masti za kožu.

Zbog svoje nutritivne vrijednosti kakao je vrlo cijenjen. Pored toga što služi za izradu čokolade, najjednostavnije ga je koristiti kao topli napitak ili jednostavno kao dodatak voću, voćnim frapeima, voćnim namazima, žitnim kašama, mljevenim orašastim plodovima, za izradu slastica, za posipanje i dekoraciju kolača i slično. Manje je poznato da je kakao odličan stimulans, tonik i diuretik.

Teobromin iz sjemena kakaovca smanjuje tonus glatkih mišića krvnih žila i djeluje kao blagi diuretik. Pored toga dilatira glatke mišiće bronha, probavnih organa i kože. Teobromin pomaže kod bronhijalne astme, a budući da djeluje kao diuretik pomaže u liječenju hipertenzije, reguliranju tonusa (napetosti) stijenke žučnog mjehura, te kod diskinezije (smetnje u pražnjenju žučnog mjehura u tanko crijevo zbog smanjene sposobnosti kontrakcije).

Polifenoli

Kakao sadrži polifenole koje ubrajamo u aromatske organske kiseline sa snažnim antioksidativnim učinkom. Ti spojevi imaju zaštitnu ulogu za samu biljku. S druge strane, kao antioksidanti neutraliziraju štetni učinak slobodnih radikala pa pomažu i našem organizmu.

Polifenoli povoljno utječu na rad srca i na povećanje razine dobrog ili HDL kolesterola, sprečavaju gubitak elastičnosti krvnih žila i djeluju blago opuštajuće na glatku muskulaturu stijenke krvnih žila. Osim u kakaovu prahu, polifenole primjerice nalazimo i u crnom vinu, zelenom čaju, čaju od metvice.

Crno vino kao i tamne sorte grožđa sadrže biljne fenole među kojima je najvažniji pigment antocijanin koji djeluje kao antioksidans i od kojeg potječe boja grožđa i vina. Crno vino je dakle zdravo ako se pije umjereno (od jedne do dvije čašice na dan). Znanstvene studije pokazale su da polifenoli iz crnog vina blokiraju endotelin-1, tvar koja ima udjela u procesima ovapnjenja krvnih žila i jedan je od ključnih čimbenika za nastanak koronarne bolesti srca. To potvrđuje i poznati “francuski paradoks” – Francuzi kao redoviti, ali umjereni potrošači crnog vina imaju jednu od najmanjih stopa kardiovaskularnih bolesti u Europi. Dakle za crno vino mogli bismo primijeniti staro farmaceutsko pravilo da upravo količina određuje je li što ljekovito ili ima suprotan učinak.

Polifenoli (katehin) iz zelenog čaja djeluju kao blagi stimulansi i prema Tradicionalnoj kineskoj medicini (TKM-u) “bistre um i drže duh budnim”. Katehin iz zelenog čaja ima osobine vitamina P koji jača stijenke kapilara i popravlja mikrocirkulaciju. Najbolje vrste zelenog čaja imaju više od 30% polifenola. Studije provedene u Kini pokazale su da svakodnevno pijenje zelenog čaja za 50% smanjuje vjerojatnost razvoja karcinoma jednjaka i želuca. Zeleni čaj sadrži i mangan koji je važan za metabolizam masti pa se savjetuje kao pomoć u smanjenju prekomjerne tjelesne težine i ubrzavanju metabolizma.

Gorke tvari (tanini) najrasprostranjeniji su kemijski spojevi iz skupine polifenola, a nalazimo ih u kakaovcu i zelenom čaju. Oni potiču izlučivanje želučanih sokova, djeluju umirujuće i imaju blagi antiseptički učinak (sprečavaju razvoj patogenih mikroorganizama).

Čaj od mente (lat. Mentha piperita) isto tako sadrži biljne polifenole i karakterističnog je ugodnog i aromatičnog okusa i mirisa. U starim kineskim zapisima o ljekovitom bilju vrlo se često upozorava na ljekovitost metvice čija je pradomovina na Dalekom istoku. Danas razlikujemo mnogo podvrsta te biljke.

Metvica povoljno djeluje na probavne organe te sprečava nadutost i grčeve. Za razliku od zelenog čaja, uzgaja se u našem podneblju, pa je na neki način izvor domaćih polifenola. Ulazi u sastav čajeva za liječenje bolesti žuči, smiruje sluznicu i ublažava bolove u probavnim organima. Isto tako pomaže kod nesanice, jer djeluje blago umirujuće i opuštajuće. Često se servira na dugotrajnim interkontinentalnim putovanjima zrakoplovom.

Kakaov napitak

Za izradu napitka od kakaa najbolje je kakaov prah koristiti u njegovu izvornom obliku, primjerice onaj koji koristimo za kolače, te ga kombinirati s mlijekom koje nam najviše odgovara. Oni koji ne konzumiraju mlijeko životinjskog podrijetla, mogu koristiti zobeno, rižino, sojino ili bademovo mlijeko. Dovoljno je jednu ravnu čajnu žličicu kakaa pomiješati najprije s malo mlijeka da se dobije glatka smjesa bez grudica, koja se potom doda u šalicu (2 dl) toplog mlijeka.

Kakaov napitak je posebno omiljen u djece i nekada je bio više zastupljen u školskim jelovnicima.

Zbog svoje jednostavne pripreme savjetuje se:

• kao dobar izvor energije i nutritivno vrijedan napitak nakon fizičkog i umnog napora (đaci, studenti, sportaši, iscrpljene i anemične osobe, kod kroničnog umora)
• kao dopuna prehrani, dobar je izvor minerala, posebice kalija, magnezija, fosfora, željeza, kalcija te vitamina E
• zbog teobromina koji ima blago diuretsko djelovanje (pospješuje izlučivanje tekućine)
• jer potiče probavu
• jer ublažava stresove i djeluje prirodno umirujuće i opuštajuće
• jer pomaže oslobađanje i izlučivanje serotonina, hormona koji stvara osjećaj ugode i zadovoljstva, djeluje blago antidepresivno i pridonosi dobrom raspoloženju (kao i čokolada, posebice ona s visokim udjelom kakaa, većim od 70%)
• jer sadrži mikroelement bakar koji pomaže razgradnji stresnih hormona (adrenalina i noradrenalina) aktiviranjem enzima monoamino oksidaze (MAO).

Kakao i čokolada za dobro raspoloženje

“Pravi” kakao i čokolada kao proizvod dobiven od sjemena kakaovca već svojim karakterističnim okusom i mirisom izazivaju osjećaj ugode i zadovoljstva. No za razliku od kakaa, koji je pomalo gorkast, čokolada je “slatko zadovoljstvo”, jer pored kakaa ima i dodatke: šećer, vaniliju, mlijeko u prahu, sojin lecitin. Stoga je čokolada kaloričnija, ali i dostupnija jer nju uvijek možemo imati pri ruci. Već samo dvije ili tri kockice čokolade ili jedna šalica toplog kakaa imaju pozitivan učinak: brzo vraćaju izgubljenu energiju, smanjuju iscrpljenost i umor i popravljaju raspoloženje. Stoga nije čudno da se u pojedinim zemljama organiziraju festivali čokolade gdje se izlažu ne samo slastice nego i cijele skulpture pa čak i odjevni predmeti od toga omiljenog proizvoda.

U prehrambenoj industriji trude se da i oblikom čokoladnih proizvoda dodatno oplemene njihov sadržaj i potaknu nas na to da sva osjetila “uživaju”, što osobito oduševljava djecu. Tako se od čokolade izrađuju ukrasi za bor, snjegovići, medaljoni, dukati, čokoladna srca i slične druge stvari.

Čak se i mirisne i ukrasne svijeće izrađuju u obliku pralina ili minjona i u boji čokolade. Tako miris čokolade ostaje u prostoru i kada se završi s pripremom kolača te iznova potiče dobro raspoloženje.

Arome čokolade koriste se i u prirodnoj kozmetici za izradu sapuna i kupki. U kozmetičkoj industriji najviše se koristi kakaovo ulje (Oleum cacao) i kakaov maslac (Butirium cacao) i to najčešće kao podloga za kreme i losione za kožu.

Već smo rekli da čokolada sa svim svojim sastojcima pomaže izlučivanje serotonina u mozgu. Čokolada je poput mlijeka, banana, puretine ili leće bogata aminokiselinom triptofanom od koje nastaje ovaj važni neuroprijenosnik u mozgu.

Serotonin zajedno s endorfinom stvara osjećaj ugode, opuštenosti, poboljšava koncentraciju. Stoga čokolada djeluje kao dobar regulator općeg raspoloženja. No svakako treba spomenuti da je umjerena konzumacija sasvim dovoljna budući da je riječ o nutritivno vrijednim i kaloričnim namirnicama. Poznato je da okus slatkog djeluje poput tonika, podiže razinu energije i jača izdržljivost. Mnogi mentalni i emocionalni problemi u osnovi imaju mehanizme koji uključuju dobro poznatu neravnotežu kemijskih tvari u organizmu posebice kad je riječ o hormonima.

Stres podiže razinu hormona adrenalina i noradrenalina koji se izlučuju kao brza i neposredna reakcija na stres, a koji imaju utjecaja i na cirkulaciju, povećavaju krvni tlak i napetost (tonus) krvnih žila. Zbog nagomilanog stresa može se pojaviti osjećaj iscrpljenosti i bezvoljnosti. Polifenoli kakaovca, ali i iz drugih biljaka koje sadrže te spojeve, djeluju upravo suprotno: zbog teobromina opuštaju krvne žile i sprečavaju gubitak njihove elastičnosti.

Jetra je organ zadužen za metabolizam svih hormona pa tako i hormona stresa, pri čemu važnu ulogu imaju enzimi. Čokolada, osobito crna, dobar je izvor magnezija, fosfora i kalcija koji su važni za živčane stanice u mozgu, ali i bakra koji aktivira enzime zadužene za razgradnju stresnih hormona pa na neki način ima učinak brzog regulatora raspoloženja. Ipak, nije dobro posezati za čokoladom svaki put kad smo pod stresom ili smo neraspoloženi.

Važno je dugoročno raditi na emocionalnoj stabilnosti kako ne bismo organizam doveli u stanje velikih oscilacija i disbalansa u izlučivanju i razgradnji pojedinih stresnih hormona, što se u konačnici dugotrajno negativno odražava na cijeli organizam.

Možda su upravo male promjene koje ćemo uvesti u svakodnevnicu, pa makar to katkad bila i šalica toplog kakaa za dobro jutro umjesto uobičajene jutarnje kave, upravo prilika da u svom životu posložimo prioritete i unesemo ne samo nutritivno važne hranjive tvari već i dašak vedrine kako bismo se osjećali bolje.