Sunčanje – prije i poslije

Evo nas pred još jednom sezonom sunčanja. Mediji nas bombardiraju uputama za pravilno ponašanje na suncu. Čini se da je sve poznato, no brojne se neugodne situacije nakon izlaganja suncu ipak ponavljaju jer nismo sve zapamtili, zato vrijedi ponoviti:

• izbjegavati izlaganje suncu između 10 i 16 sati (ako je naša sjena veća od nas, može se izići na sunce),
• malu djecu nikada ne izlagati izravnom suncu (bebe i djeca do tri godine moraju biti u hladu),
• odjeća je najbolja zaštita (gusto tkani materijali bolje štite od UV zraka, šarena odjeća pruža bolju zaštitu od bijele odjeće, suha odjeća propušta manje UV zračenja od mokre),
• pravilno koristite proizvode za zaštitu od sunca (dobar proizvod štiti od UVB i UVA zraka, vodootporan je, mora ga se nanositi dovoljna količina i dovoljno često, osobito na rizične dijelove tijela – lice, uši, ramena, vrat i tjeme u ćelavih osoba),
• potreban je dodatni oprez kod uzimanja lijekova i izlaganja suncu jer neki lijekovi mogu pojačati osjetljivost na djelovanje sunca, a česte su i fotoalergijske reakcije na lijekove,
• potrebno je izbjegavati parfeme, dezodoranse i šminku tijekom boravka na suncu,
• nosite kvalitetne zaštitne naočale koje moraju imati CE oznaku kategorije 3 i 4,
• nosite šešire sa širokim obodom ili barem šilterice, da biste što brže potamnjeli jedite mrkvu, marelicu, rajčicu, bundevu, špinat, brokulu, lubenicu,
• zabranjeno je sunčanje nakon upotrebe kantarionova ulja!

Sve navedeno uredno smo primijenili i proveli nezaboravne trenutke na moru ili u planini. No kako njegovati kožu, koja tako dobro pamti, nakon sunčanja?

Uz pretpostavku da nismo dobili sunčane opekline, alergije, Mallorca akne te da nam nije bila potrebna liječnička pomoć, naša briga oko najvećeg organa našega tijela – kože, nije gotova, jer kožu treba njegovati i nakon sunčanja. Taj dodatni trud se isplati jer ćemo njegom skratiti vrijeme ružnog ljuštenja i neujednačenoga gubitka boje i dugoročno odgoditi znakove starenja.

Nakon kupanja u moru ili u bazenu kožu treba oprati jer je i morska sol i klor iz bazena mogu isušiti.

Tuširati se treba kvalitetnim proizvodima – sindetima, a nakon tuširanja dobro je na kožu nanijeti specijalne proizvode namijenjene za njegu nakon sunčanja (after sun) koji sadrže sastojke za vlaženje kože, potiču obnavljanje kože i djeluju umirujuće.

Najčešći sastojci tih proizvoda su aloja vera, D-pantenol, neven, lavanda, kamilica, hamamelis, ulje pšeničnih klica, kantarion (koji, dakle, može poslije sunčanja!), jojoba, plod divlje ruže, tamanu i dr.

• hamamelis ublažava crvenilo i upalu
• lavanda djeluje zacjeljujuće, regenerativno
• neven i kantarion djeluju protuupalno, pospješuju epitelizaciju
• jojoba sprečava transepidermalni gubitak vode i djeluje umirujuće
• plod divlje ruže djeluje protuupalno i regenerativno
• smilje djeluje regenerativno i umirujuće
• ulje pšeničnih klica djeluje antioksidativno i smirujuće

D-pantenol (dekspantenol) potiče obnovu osjetljive kože. Njegovim nanošenjem na kožu stvara se pantotenska kiselina, tj. vitamina B5 koji smanjuje crvenilo, suhoću, hrapavost i ljuštenje kože, pospješuje hidrataciju rožnatog sloja epidermisa i smanjuje transepidermalni gubitak tekućine.

Vitamin E (tokoferol) ima antioksidativna i fotozaštitna svojstva. Zbog pojačanoga oksidativnog stresa uvjetovanog UV zračenjem, koža ima izraženu potrebu za vitaminom E.

Vitamin C također ima antioksidativna i fotozaštitna svojstva, dokazano smanjuje crvenilo nakon izlaganja UVB i UVA zrakama te smanjuje stvaranje bora i drugih znakova starenja kože.

Vitamin A ima antioksidativna svojstva, povećava hidriranost kože i potiče imunološku funkciju epidermisa. Kreme s vitaminom A ili njegovim derivatima mogu ukloniti neke od neželjenih posljedica sunčanja kao što su mrlje i solarne keratoze.

Njega kože lica nakon sunčanja također treba biti usmjerena na vraćanje vlage za što su idealne hidratantne kreme.

Masne kreme ljeti treba izbjegavati jer mogu potaknuti stvaranje mitesera. Prije nanošenja kreme, može se učiniti nježni piling, nakon toga lice treba osvježiti termalnom vodom u raspršivaču i tek potom staviti kremu. Povoljno djeluju i hidratizirajuće maske koje se nanose jedanput na tjedan.

Ljeti se osobito isuše laktovi i pete te im nakon sunčanja treba posvetiti posebnu pozornost. Dobro je učiniti temeljiti piling nakon kojeg možemo nanijeti hranjivu kremu, osobito su korisne one kreme koje sadrže ureu, ali i one koje sadrže prirodna eterična ulja.

Za njegu kose nakon sunčanja danas postoje brojni gotovi “after sun” proizvodi, ali dobre rezultate daju i prirodni pripravci (maslinovo ulje, čičkovo ulje, arganovo ulje, kamilica, kopriva, ružmarin).

Nokte mogu oštetiti i klor iz bazena, i morska sol i jako sunce te ih zato nakon sunčanja treba njegovati. Pomažu prirodni, biljni pripravci poput kupke u zdjelici s toplim maslinovim uljem kojoj se doda sok od jednog limuna ili kupke u zdjelici s prokuhanom vodom i tinkturom nevena ili cvjetova i listova ružmarina. Također si možemo pomoći i gotovim kremama za njegu noktiju i kože oko noktiju kojih je na tržištu veliki broj.

Povećanim unosom namirnica koje sadrže betakaroten i likopen (mlada mrkva i pasterizirani sok od rajčice) te pravilnom prehranom možemo se pripremiti za sunčanje, ali i poboljšati stanje kože nakon sunčanja.

Priroda nas je opskrbila voćem i povrćem koje ljeti ima najveći antioksidativni učinak: marelicama, borovnicama, malinama, jagodama, višnjama, crnim ribizom, grožđem, narom, mladom mrkvom, rajčicama, brokulom, špinatom, lubenicama, agrumima. Treba ih konzumirati svježe bez dodatka šećera i aditiva. Na kožu dobro djeluju masne kiseline kojima obiluje ulje noćurka, boreča (gamalinoleinska kiselina), lana, oraha i ploda divlje ruže (ALA), zatim one koje se nalaze u plavoj ribi i algama (EPA, DHA omega 3) te B vitamini koji se nalaze u integralnim žitaricama.

Pravilnom pripremom za sunčanje, prehranom, pravilnom zaštitom od sunca tijekom sunčanja te pravilnom njegom nakon sunčanja naša će koža zapamtiti sav trud i brigu i vratiti nam lijepim izgledom.