Prirođena srčana bolest – uzrok, simptomi, liječenje

Prirođena srčana bolest - uzroci

Prirođena srčana bolest može biti jednostavno stanje koje ne uzrokuje simptome niti teškoće sa zdravljem, ali može biti oštećenje srca koje uzrokuje teške, po život opasne simptome. Prije nego se dijete rodi, prenatalno, u nekim slučajevima ultrazvukom se može utvrditi postojanje urođene srčane bolesti, no teško je odrediti da li dijete sa sigurnošću već ima problema sa srcem. To se uglavnom otkrije nakon rođenja djeteta, kroz sat ili unutar dva dana otprilike, ako se otkrije da dijete ima jednu ili više srčanih nepravilnosti. Postoji puno vrsta prirođenih srčanih bolesti, a tri glavne kategorije su srčane bolesti s oštećenjem srčanog zalistka, s oštećenjem srčane stijenke i s oštećenjem krvnih žila. Prirođene srčane bolesti mogu biti takve da se javljaju nasljedno u obitelji, postoji mogućnost da je uzimanje određenih lijekova na recept tijekom trudnoće naštetilo djetetovom srcu, također štetno može biti konzumiranje alkohola ili ilegalnih droga tijekom trudnoće, rizične su i virusne infekcije koje je majka mogla imati osobito tijekom prvog tromjesečja trudnoće, a na dječji razvoj može utjecati i povećana razina šećera u krvi. Kod manjih srčanih problema ili bolesti nje potrebna stalna briga, no ako se radi o kardiovaskularnim bolestima, bolesnicima je potrebna stalna briga tijekom cijelog života. Kod mnogih bolesnika s prirođenom srčanom bolešću može se nastavljati s normalnim načinom života i tjelesna aktivnost je sigurna. No u slučaju težih oboljenja intenzivna tjelesna aktivnost, osobito ako se radi o natjecateljskim sportovima, može dovesti do po život opasnih poremećaja u srčanom ritmu, do srčanog zastoja, čak i nagle srčane smrti. Zbog toga izuzetno je važna prevencija nagle srčane smrti kod sportaša. Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva kod visokorizičnih sportaša kojima se utvrdila prirođena srčana bolest preporučuje se godišnja kardiološka procjena, uzimanje detaljne anamneze, obavljanje fizikalnog pregleda te snimanje 12-kanalnog elektrokardiograma u cilju prevencije nagle srčane smrti.

Prirođena srčana bolest - koji su simptomi

Prilikom obavljanja ultrazvuka u trudnoći već se mogu uočiti neki simptomi urođene srčane bolesti, kada liječnik sluša otkucaje srca, mogu se dodatno provoditi određeni testovi, npr. ehokardiogram, rentgen prsnog koša ili MRI pretraga. U slučaju da liječnici postave dijagnozu da je u pitanju prirođena srčana bolest, tijekom porođaja važno je da budu dostupni odgovarajući stručnjaci koji će pružiti adekvatnu skrb nad djetetom i majkom. U nekim slučajevima simptomi prirođene srčane bolesti uoče se nakon rođenja djeteta. Takvi početni simptomi mogu biti otežano disanje djeteta, ostanak bez daha, plavkaste usne, koža, prsti na rukama i nogama, moguće su poteškoće s hranjenjem djeteta, niska porođajna težina, vrtoglavica, nesvjestica, bol u prsima i odgođen ili usporen rast, umor. Simptomi prirođenih srčanih bolesti mogu se pojaviti tek kasnije nakon nekoliko godina od rođenja. Prirođena srčana bolest može biti i takva da ne uzrokuje nikakve simptome dok dijete ne postane odrasla osoba, te su dijagnoza i liječenje značajni u kasnijoj dobi. I tada liječenje može varirati ovisno o težini srčanog oštećenja, kod nekih ljudi biti će potrebno samo pažljivo nadzirati zdravstveno stanje dok će kod drugih biti potrebno liječenje i operacija.

Kako se dijagnosticira i liječi prirođena srčana bolest

Dijagnoza se može utvrditi kod djeteta još i prije rođenja. Kod nekih bolesti prisutni su blagi simptomi, nije potrebno niti liječenje, ali je dobro uvijek pratiti pacijenta zbog mogućih kasnijih rizika. Liječenje kada je u pitanju prirođena srčana bolest ovisi o vrsti i težini oštećenja. U nekim slučajevima potrebno je opsežno liječenje uz pomoć lijekova za pomoć rada srca, ili lijekova za sprječavanje krvnih ugrušaka te za kontrolu nepravilnih otkucaja srca. Ponekad je potrebna uporaba određenih uređaja kao što su pejsmejkeri kako bi se pomoglo u reguliranju abnormalnog otkucaja srca ili implantabilnog kardioverterskog defibrilatora (ICD) koji može ispraviti nepravilan rad srca. Također se primjenjuju tehnike kateterizacije, postupci koji mogu popraviti određenu prirođenu srčanu grešku bez kirurških zahvata. U nekim slučajevima takvih bolesti vrše se operacije srca, a u rijetkim slučajevima potrebna je transplantacija srca ako je prirođena srčana bolest takva da se drugim načinima ne može popraviti ili izliječiti. Kod prevencije prirođenih srčanih bolesti preporučuju se mjere predostrožnosti u smislu preventivnih pregleda prije i za vrijeme trudnoće, potrebno je razgovarati s liječnikom u vezi uzimanja eventualnih lijekova, u slučaju dijabetesa potrebne su pojačane kontrole, ukoliko postoji obiteljska anamneza urođenih srčanih bolesti potrebno je napraviti genetski pregled. Posebno je važno izbjegavanje konzumiranja alkohola i ilegalnih droga u vrijeme trudnoće. Kod osoba koje se bave pojačanom tjelesnom aktivnošću, kao npr. sportaši, važno je da takve osobe obavljaju temeljitu kardiološku procjenu odnosno redovito obavljaju kardiološke preglede, najmanje jednom godišnje, kako bi se i izbjegao rizik od ozbiljnih komplikacija poput srčanih infekcija, zatajenja srca i moždanog udara sa po život opasnim posljedicama.