Što su antibiotici

Što su antibiotici, primjena antibiotika

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bolesti uzrokovanih bakterijama. Prvim suvremenim antibiotikom smatra se lijek Salvarsan koji je bio u uporabi do 1940-ih godina, a koji je zamijenjen antibiotikom penicilinom otkrivenim 1928. godine. Osim u liječenju i prevenciji bolesti u ljudi antibiotik se koristi za liječenje i prevenciju bolesti životinja i biljaka, a koristi se i kao konzervans u prehrambenoj industriji. Lijek antibiotik je namijenjen za liječenje bakterijske infekcije, ali ne i virusnih infekcija. Antibiotici danas imaju veliku primjenu u poljoprivredi, a njihova pretjerana uporaba sve više izaziva zabrinutost u javnom zdravstvu zbog širenja tzv. antibiotičke rezistencije među patogenim bakterijama. Naročito se u posljednje vrijeme poziva liječnike i pacijente na racionalnu i pravilnu uporabu antibiotika, na podizanje javne svijesti o rezistenciji, s obzirom na činjenicu da se pogrešnim i prekomjernim propisivanjem antibiotika potiče otpornost mikroorganizama na antibiotike te se ujedno povećava i rizik za razvoj drugih bolesti. Značajno je da se liječenju uz pomoć antibiotika mora pristupiti odgovorno te savjesno. Svaka grlobolja ne može se liječiti antibioticima, niti se njima liječi gripa, s antibioticima se ne snižava tjelesna temperatura. Također je posebno važno pridržavati se preporuka liječnika, antibiotik se smije uzimati samo po preporuci liječnika, mora se uzimati u jednakim vremenskim razmacima, doza antibiotika treba se cijela popiti, pridržavati se propisanih indikacija i ostalih uputa o korištenju lijeka, pridržavati se uputa o lijeku i sažetka opisa svojstava lijeka. Kod teških bakterijskih infekcija obično se antibiotik primjenjuje najprije injekcijom, a kasnije dok je infekcija pod kontrolom, antibiotik se može davati u obliku tableta. Važno je da se antibiotik uzima sve dok se zaraza ne završi, ne ukloni iz tijela, potrebno je antibiotike uzimati nekoliko dana nakon što nestanu simptomi bolesti odnosno infekcije. U slučaju preranog prestanka liječenja s antibioticima može se dogoditi recidiv, odnosno bolest se ponoviti, infekcija ponovo razbuktati, ili se na taj način doprinosi razvitku otpornih bakterija. Liječenje antibioticima se propisuje kod zaraznih bolesti uzrokovanih rikecijama (mikroorganizmi slični bakterijama i virusima, mikroorganizmi manji od bakterija a veći od virusa). Antibiotike se u nekim slučajevima propisuje preventivno i za sprječavane nastanka bolesti, ne samo za liječenje. To je slučaj kod preventivnog sprječavanja putničkog proljeva za vrijeme putovanja, ili preventivno antibiotike mogu uzimati ljudi koji su u kontaktu s bolesnom osobom koja ima meningitis zbog opasnosti od prijenosa infekcije. Isti slučaj je i kod uzimanja antibiotika preventivno prije kirurških zahvata ako pacijent ima bolest ili oštećenje srčanih zalistaka, također tada i kod operacija na zubima. Preventivno liječnici antibiotike propisuju i kod ljudi čiji imunološki sustav slabije funkcionira, npr. ljudi bolesni od leukemije, osobe koje primaju kemoterapiju zbog karcinoma ili osobe s AIDS-om. Ponekad je potrebno antibiotike uzimati i u slučaju visokog rizika od nastanka infekcija npr. kod velikih ortopedskih operacija ili kirurških zahvata na crijevima.

Uporaba antibiotika, kada se primjenjuju antibiotici

Dokazano je da prekomjerna uporaba antibiotika uzrokuje rezistenciju, odnosno otpornost mikroorganizama na dotad učinkovit lijek. U liječenju antibioticima bakterije mogu steći otpornost na njihovo djelovanje (razvijaju rezistenciju). Bakterije jednoga soja mogu biti otporne (rezistentne) samo prema onim antibioticima djelovanjem kojih je rezistencija nastala (specifična rezistencija) ili mogu biti otporne i prema djelovanju drugih antibiotika (križna rezistencija). Pojava otpornih sojeva sprječava se propisnim doziranjem i izborom antibiotika. Ujedno se stalno traže i otkrivaju novi antibiotici da bi se suzbili rezistentni sojevi. Kod uzimanja antibiotika važno je da se oni uzimaju u određenim vremenskim razmacima jer je bitna stalna koncentracija lijeka u organizmu i određeno vrijeme uzimanja. Bitno je da ne dopustimo da preskočimo ili odgodimo uzimanje antibiotika, jer se tada smanji koncentracija antibiotika koja se nakupila u našem organizmu te ona nije dovoljna da uništi bakterije, i jedan dio njihovih tzv. stanica kćeri opstane s malo promijenjenim genomom što im omogućava da se prošire. Prijevremeni prekid uzimanja antibiotika, ranije nego je to propisano za određeno liječenje, može dovesti do povratka infekcije u još jačem obliku kojeg je teško liječiti. O načinu uzimanja antibiotika važno je pročitati uputu o lijeku, o svim nejasnoćama i pitanjima treba se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom, iako prilikom propisivanja antibiotika liječnik i ljekarnik prilikom izdavanja lijeka daju potrebne informacije o pravilnoj primjeni antibiotika. Korištenje naknadno antibiotika prema vlastitoj procjeni kod stanja koja nisu izazvana bakterijama smanjuje djelotvornost te povećava rezistenciju bakterija. Također ako liječnik drugoj osobi nije propisao navedeni lijek, taj lijek ne smije se drugoj osobi dati za upotrebu jer može doći do ozbiljnih nuspojava ili reakcija na antibiotike. Kod infekcija gornjih dišnih puteva potrebno je javiti se liječniku kako bi liječnik utvrdio radi li se o virusnoj infekciji za koju su antibiotici suvišni i ne djeluju na viruse ili se radi o bakterijskoj infekciji za koju će tada liječnik propisati određenu vrstu antibiotika. Uz uzimanje antibiotika dobro je koristiti i probiotike kako bi spriječili neugodne nuspojave kao npr. proljev ili vaginalne gljivične infekcije. Nuspojave kod uzimanja antibiotika mogu biti i mučnine, povraćanje, kožni osip, vrtoglavice, glavobolja, prolazna obojenost zuba, bolovi u mišićima i zglobovima, problemi s mokrenjem, a u tom slučaju potrebno je obratiti se svome liječniku ili ljekarniku.

Antibiotici - nuspojave, vrste

Antibiotici su posebno važni u liječenju brojnih infekcija, oni uništavaju loše, ali i dobre bakterije. Zbog toga mogu narušiti prirodnu ravnotežu u organizmu i izazvati neke probavne tegobe, a češće se to događa kod antibiotika širokog spektra koji uništavaju veći broj različitih bakterija odnosno koji kao aktivni sastojak sadrže amoksicilin, klavulansku kiselinu, klindamicin ili su cefalosporinski antibiotik. Dobro je preventivno u vrijeme uzimanja te najmanje tjedan dana nakon prestanka liječenja takvim antibioticima uzimati proizvode s mliječnokiselinskim bakterijama kako bi se izbjegle neugodne nuspojave, moguće probavne smetnje ili gljivične infekcije. Posebno je važno paziti da se ovi lijekovi ne uzimaju onda kada nam nisu potrebni. Kod antibiotika je bitno da oni često ne mogu pomoći kod prehlade ili kod većine vrsta kašlja, prema istraživanjima oni mogu pomoći samo u rjeđim slučajevima kod grlobolje ili akutnih sinusitisa. Problem je što i liječnici prečesto propisuju antibiotike, ne uzimajući u obzir da je to sve veći problem koji se javlja u liječenju infekcija zbog pojave otpornosti odnosno rezistencije na antibiotike. Važno je da se uzimaju na ispravan način, da se ne propuštaju doze, niti ih se uzima naknadno bez potrebe. Neke vrste antibiotika mogu uzrokovati alergijsku reakciju, obično se takve reakcije javljaju kod uzimanja penicilina. Također mogu uzrokovati i druge nuspojave, a o eventualnom daljnjem uzimanju lijeka odlučiti može liječnik uzimajući u obzir težinu nuspojave u odnosu na ozbiljnost infekcije. Postoje antibiotici različitih vrsta i skupina, npr. aminociklitoli, aminoglikozidi, beta-laktamski, glikopeptidi, tetraciklini, kinoloni, kloramfenikoli, lipopeptidi, linkozamini, makrolidi, metronidazol, oksazolidini, polimiksini, rifamicini, anzamicini, streptogramini, sulfonamidi itd. Neki koji su poznati jesu gentamicin, streptomicin, neomicin, azitromicin, amoksicilin, tikarcilin i naravno penicilin, a u primjeni ima još brojnih drugih antibiotika.