Što je fenotip

Što je fenotip

Riječ fenotip dolazi od grčkih riječi phainein što znači prikazati i typos što znači vrsta ili tip. Stoga možemo Fenotip nazvati osobinama morfoloških i fizioloških svojstava nekog organizma koji sa svojim genotipom ovisi od djelovanja okoline u kojoj se nalazi. Da bi shvatili što su fenotipi prvo trebamo razumjeti što su genotipi.

Genotipi su genetske osnovnice nekog organizma, genetska struktura koja se nasljeđuje genetikom. Genima se prenose svojstva organizma koja mogu biti dominantna, ali i recesivna. Kada genotip djeluje u nekoj okolini tada ta okolina utječe na razvoj genotipa, te se to naziva fenotipom. Dakle, sve karakteristike, vanjske i unutarnje genotipa na kojeg je utjecala njegova okolina možemo promatrati fenotipom.

Međutim pojedini organizmi se tokom svog razvoja u okviru svojih nasljednih gena mogu mijenjati, ali u uslijed promjena koje dolaze od utjecaja vanjske okoline, pa se ne ože promatrati kao konstanta koja se neće promijeniti, kao na primjer ljudski organizam tokom vremena stari i čovjek postane ostario, sijed, naboran i drugačijeg je izgleda nego desetak ili dvadesetak godina prije.

Fenotip osobine

Fenotip se može tumačiti u užem i širem smislu, gdje u užem smislu se promatra samo jedna osobina, a u širem smislu se promatraju skupine svih fizioloških i morfoloških osobina nekog organizam u svom vanjskom okolišu. Za genetiku nam je jasno da svaki čovjek nasljeđuje gene od oba roditelja, a geni su različiti i mogu biti podložni utjecaju iz okoline, no ima gena koji se ne mijenjaju.

Prema tome razlikujemo kvalitativne i kvantitativne osobine gena. Kod kvalitativnih osobina gena to su oni geni koji nisu podložni vanjskim utjecajima, na primjer krvna grupa koja se ne mijenja bez obzira na vanjske utjecaje, dobivena genima krvna grupa ostaje ista. Slično je i sa bojom očiju koja se neće promijeniti ako imate plave oči one neće postati smeđe, samo se može nijansa mijenjati pod utjecajem osvjetljenja pa tako svjetlije oči mogu doći do izražaja i postati svjetlije nijanse.

Kvantitativne osobne gena su oni geni koje nosimo ali na njih može utjecati vanjska okolina. Na primjer gen za rast jedan je od takvih gena koji je usađen prenesenih gena od roditelja i predaka, no bavljenjem sportovima ili pravilnom prehranom taj gen se može mijenjati pa ćete tako vi izrasti viši nego vaši roditelji. U takvim se slučajevima jasno očituje fenotip, odnosno utjecaj okoline na određeni genotip organizama.

Divlji i mutirani fenotip

Kako kod genotipa geni imaju ključnu ulogu jer postoje dominantni geni, pa tako i recesivni geni koji ponekad mogu doći do izražaja no ne u svakoj generaciji kojima se oni prenose. Slučaj takvih gena su genetske bolesti koje se mogu prenositi generacijama, no ne moraju u svakoj generaciji biti aktivirani, na primjer geni za karcinom ne moraju biti aktivirani u svakoj generaciji već roditelji mogu biti prenositelji kancerogenih gena, a njihova braća ili sestre oboljeti od karcinoma, pa taj gen karcinom može biti aktiviran nekim vanjskim utjecajem i kod njihove djece, a da roditelji niti nemaju karcinom za života.

Molekularna genetika ustvrđuje da za fenotip ima pravilo da određeni gen ima točno određen raspored parova u svom DNK, te taj raspored određuje djelovanje gena. Ukoliko se taj raspored promijeni, mijenja se u aktivacija i ponašanje gena, pa se time mijenjaju i fenotipi. Divlji fenotipi su zapravo standardni, a oni kod koji gen prolazi mutaciju zbog nasljednih promjena naziva se mutirani fenotip.