Što je hemodijaliza

Što je hemodijaliza

Hemodijaliza je medicinski postupak kojim se odstranjuju otpadne tvari iz krvi koje su u krv došle zbog zatajenja vitalnog organa bubrega. Kada bubrezi ne rade normalno ne mogu procesuirati otpadne tvari poput kalija, urea, te višak vode koji treba putem mokraće izaći iz tijela. Hemodijalizom se pomaže tijelu da se iz njega odvedu otpadne tvari koje bubrezi nisu više u mogućnosti prerađivati i izbacivati iz tijela. Ova medicinska metoda je jedna od triju metoda, koja se najčešće primjenjuje kada je pacijent mobilan, odnosno nije toliko oslabljenog zdravlja da može dolaziti na ambulantne tretmane.

Postupak hemodijaliza se obavlja ambulantno tri puta tjedno i traje četiri sata, te je nužan za preživljavanje. U bolničkim ambulantama ga obavljaju medicinske sestre koje su specijalizirane za obavljanje ovog postupka. Ovaj medicinski postupak je prvi puta upotrebljen na čovjeku početkom dvadesetog stoljeća, a prvi aparat za hemodijalize se nedugo nakon toga izumio. Metoda polupropusne membrane omogućava protok i otapanje otpadnih tvari i odvodi ih iz ljudskog organizma.

Venska hemodijaliza i peritonejska dijaliza

Venska hemodijaliza se provodi pomoću vena i to uobičajeno na podlaktici ruke uz pomoć dijalizatora aparata koji će pročišćavati krv. Otpadne tvari iz krvi će biti zaustavljene na polupropusnoj membrani aparata. Tri su načina kako se venski može dijalizator priključiti kako bi pročišćavao krvotok i time se provodi hemodijaliza. Intravenozni kateter je privremen način a može se postavljati na vene vrata, bedrenu venu, gornju ili donju šuplju venu. Arteriovenska fistula se koristi kao oblik trajnog načina za ovaj medicinski postupak, a sastoji se od toga da se kirurškim putem u kojem se spajaju arterije i vene na podlaktici. Arteriovenska sintetska premosnica je umetak koji se kirurški ugrađuje između arterije i vene i česte su infekcije i veliki su rizici od stvaranja ugrušaka, što može izazvati i smrtni ishod ako ugrušci dođu do srca, mozga ili pluća.

Peritonejska dijaliza predstavlja postupak kod kojeg se u trbušnu šupljinu ugradi kateter te se u trbušnu šupljinu uvodi tekućina posebnog sastava, a potrbušnica složi kao membrana za filtriranje. Dijalizat će nakupine tekućine sa štetnim tvarima kao višak tekućine otkloniti iz ljudskog organizma. Postupak se povodi četiri puta na dan, no metoda se najrjeđe upotrebljava jer je time pacijent vezan za krevet.

Ključ za hemodijaliza postupak

Osnovni aparat bez kojeg hemodijaliza ne bi mogla biti moguća je aparat koji u sebi sadrži dijalizator. Aparat je sam po sebi velik, a dijalizator je dio tog aparata i sastoji se od dva odjeljka koji su odvojeni membranom. U jednom se odjeljku nalazi pacijentova krv, a u drugom dijalizat za pročišćavanje.

Princip po kojem aparat za dijalizu radi je da prvo mora pumpati krv iz tijela kroz dijalizator, te regulirati protok krvi jer ljudsko tijelo ne može pretrpjeti nestanak velike količine krvi čak i u kontroliranim uvjetima kao što je hemodijaliza. Kroz membrane i tekućine za pročišćavanje krvi odstranjuju se otpadne tvari iz krvi. Pročišćenu krv uz pravilan krvni tlak aparat vraća u ljudsko tijelo. Aparat istovremeno prati krvni tlak tokom cijelog postupka i količinu tekućine koja je odstranjena iz ljudskog tijela

Za određivanje ove terapije odlučuje specijalist nefrolog u slučaju zatajenja bubrega, no prije ovog postupka će se bolesti bubrega nastojati usporiti pomoću lijekova. Ukoliko se bubrežna funkcija ne popravlja, liječnik će preporučiti pripremu za hemodijalize koja uključuje kiruršku ugradnju katetera čije zarastanje traje 4 do 6 tjedana.