Što su psihosomatske bolesti

Što su psihosomatske bolesti i zašto nastaju?

Psihosomatske bolesti se mogu opisati kao bolesti koje su direktno povezane sa našim emocionalnim stanjem. Emocionalne smetnje mogu uzrokovati disfunkciju i reakciju pojedinih organa u tijelu, i tako nastaju razna oboljenja koja su zapravo simptom određenih emocija. Poznato je kako je ljudska psiha direktno isprepletena s našim tijelom, što znači da će emocije tražiti svoji izlaz putem izravne ili neizravne tjelesne manifestacije. U izravnu manifestaciju možemo ubrojati drhtanje radi osjećaja straha, crvenilo radi osjećaja srama, dok se neizravni oblik manifestira na unutrašnjost tijela - organe.

Znanstvena proučavanja utvrdila su da oboljeli od psihosomatskih bolesti mogu patiti od dva razna tipa emocionalne obrane: Agresivne obrane - Osoba doživljava sve karakteristike stanja poput migrene, povišenog tlaka, srčanih smetnji, šećerne bolesti, reumatske upale zglobova. Pasivne obrane - Uz gore navedene karakteristike agresivne obrane, osoba razvija stanja poput čira na želucu ili dvanaesniku, kronični zatvor, kronične upale, astmu, dugotrajni umor. Može doći do oštećenja određenih tkiva te organa i nastaje dugotrajni nadražaj na živčani sustav. Psihosomatske bolesti se najčešće razvijaju radi nezdravog načina života i puno stresa.

Psihosomatske bolesti uzroci i simptomi

Kada je živčani sustav dulje vremena u nadraženom stanju, dolazi do oštećenja tkiva i manifestiraju se psihosomatske bolesti. Sami uzroci nastanka mogu biti različiti, oni mogu biti nasljedne prirode, mogu ovisiti o okolini, i mogu ovisiti o načinu života i razini stresa. Da li navedena bolest uzrokuje simptome? U psihosomatske bolesti najčešće svrstavamo somatizacijske poremećaje, konverzivne poremećaje, hipohondriju i kroničnu bol. Sami simptomi se često preklapaju, što znači da je veoma teško napraviti jednoznačnu dijagnozu.

Prema klasifikaciji, simptomi su sljedeći: Somatizacijski poremećaj - Pacijenti koji imaju ovakav poremećaj često doživljavaju fizičke patnje bez vidljivog uzroka. Kada osoba doživljava bol, ona je rijetko dovoljno jasna i teško je ustanoviti uzrok nastanka prema opisu pacijenta. Većina pacijenta hoda od doktora do doktora kako bi se utvrdila dijagnoza. Somatizacijski poremećaj često krene u doba puberteta, no može se razviti u 30-tim godinama. Simptomi su sljedeći: Gastrointestinalne tegobe, bolovi u grudima, glavobolje, problemi kod disanja, problemi u mokraćnom sustavu, osjećaj slabosti. Žene mogu imati neredovite i bolne cikluse. Ponekad su mogući i depresivni simptomi.

Konverzivni poremećaj - Dolazi do gubitka ili zamjene funkcije organa ili dijelova tijela radi psihičkih čimbenika. Najčešći simptomi su: Slijepilo, amnezija, totalna ili djelomična paraliza, epilepsija, nemogućnost govora, lažna trudnoća. Navedeni poremećaj često prate depresija i poremećaji ličnosti. Hipohondrija - Ljudi koji pate od navedenog stanja misle kako boluju od određenog stanja ili bolesti iako dijagnoza to ne potvrđuje. Simptomi mogu uključivati nesanicu, gubitak apetita, gubitak libida, anksiozne poremećaje. Kronični bolni sindrom - Često je rezultat pojedinih ozljeda i karakterističan je prema boli koja je teška i dugotrajna. Može stvoriti funkcionalne probleme i osjećaje ljutnje, nemoći, stresa.

Psihosomatske bolesti dijagnosticiranje i liječenje

Psihosomatska medicina je posebna grana medicine koja se bavi proučavanjem raznih međuodnosa između psiholoških te tjelesnih čimbenika koji su odgovorni na tijek te razvoj bolesti. U ovu granu medicine pripadaju stručnjaci u području neurologije, psihijatrije, fizijatrije, interne medicine, seksualne medicine, dermatologije, alergologije. I dok je većina tjelesnih bolesti popraćena stresom i tjeskobom, bolest je psihosomatska tek onda kada psihološki čimbenici znatno utječu na tijelo osobe. Kako se dijagnosticiraju i liječe psihosomatske bolesti?

Liječnik opće prakse može posumnjati na navedene bolesti tek kada je pred njima pacijent koji opisuje svoje stanje i moguće uzročnike nastanka (ukoliko ih je svjestan). Sama dijagnoza se sastoji od slušanja i strpljenja liječnika, kao i niza dijagnostičkih testova kako bi se eliminirali drugi mogući poremećaji. Psihosomatske bolesti će se liječiti ovisno o obliku i težini. Samo liječenje uključuje lijekove te psihoterapijski pristup po potrebi. Kod hipohondrije se preporučuje psihoterapijski tretman, dok se somatizacijski i konverzivni poremećaj liječe i uz psihoterapiju. Moguće je uvođenje terapije s antidepresivima ukoliko osoba pokazuje znakove razvoja depresije.