Kako se dabrovi hrane

Dabrovi i kako se dabrovi hrane

Dabar je kopneno vodena životinja, glodavac koji je specifičan po svojoj građi. Može biti dugačak do jednog metra visok 30 tak centimetara, zdepaste je građe, ima široki rep i četiri vrlo snažna zuba sjekutića. Dabrovi zubi mu služe ne samo za dolaženje do hrane već za sječu drveća kako bi izgradili brane i svoje nastambe. Ponekad na rijekama možete vidjeti brane od drveća i granja koje mogu biti visoke i do dva metra, budite sigurni da su dabrovi u blizini.

Zubi omogućavaju način kako se dabrovi hrane jer oni vole jesti unutrašnju stranu kore drveća pa da bi došli do unutrašnjosti kore zubi im pomažu da ogule koru sa drveta. Dabrovi su u stanju raskomadati i debla promjera dvadesetak centimetara ne samo zbog hrane, već zbog izgradnje brane i staništa.

Način kako se dabrovi hrane nisu samo unutrašnjost kore drveća već i gomolji vodenih biljaka jer dabrovi su isključivo biljojedi i hrane se biljkama koje nalaze u blizini svojih staništa.

Kako se dabrovi hrane po zimi

No kako se dabrovi hrane po zimi kada je biljaka manje jer do proljeća treba izdržati i hladnoću i nedostatak biljaka. Upravo zato dabrovi i grade svoje nastambe od drveća, šiblja, grančica i grana na rijekama i potocima, u močvarama ili barama. Nemojte misliti da dabar živi u vodi naročito po zimi, upravo suprotno, pod svoje nastambe dabar je napravio iznad razine vode ispreplićući grane i grančice, te je pod pokriven sitnim iverjem koje je dabar usitnio svojim zubima. Međutim, kako bi osigurao svoje zalihe hrane koje tokom godine marljivo sprema u nastambu za zimu ulaz u njegovo skrovište je pod vodom i samo ako životinja zaroni može doći u nastambu dabra.

Dabar zna da ne može preživjeti tokom zime samo od grančica koje je naslagao unutar svoje nastambe, stoga pored dabrove nastambe se nalaze rezerve hrane debla koja je dabar uredno poslagao pored nastambe, a poredana debla mogu doseći i do 1,5 metara u visinu. Debla su zapravo mlada stabla kojima će dabar guliti koru po zimi, te je to način kako se dabrovi hrane po zimi i prezimljavaju.

Opstanak dabrova i kako se dabrovi hrane

Upravo zbog svoje naravi i potrebe, te načina kako se dabrovi hrane korom drveća u mnogim su krajevima bili stoljećima istrebljavani. U područjima u kojima su dabrovi živjeli i razmnožavali se ubrzo su drveća bila opustošena jer su dabrovi uništavali više drveća nego su drveća uspjela ponovo izrasti. Stoga su ih ljudi istrebljivali to te mjere da se dabrovi mogu pronaći samo na nekoliko lokacija u Europi.

Početkom 21. stoljeća vođene su akcije zaštite dabrova i povratak dabrova u krajeve iz kojih su oni istrebljeni, pa se danas dabrovi mogu pronaći na raznim lokacijama i broje se oko 650 tisuća dabrova u Europi. U našoj zemlji su dabrovi također vraćeni i može ih se pronaći na našim rijekama gdje su zaštićena vrsta i ima ih oko tisuću.

Opstanak dabrova je zagarantiran jer su postali zaštićena vrsta i dabrovi se nalaze na našim rijekama i jezerima gradeći svoje nastambe. U nekim krajevima se čak i organizirano sade drveća gdje se zna da obitavaju dabrovi te je to postao jedan od načina kako se dabrovi hrane i kako ljudi osiguravaju opstanak ove ugrožene vrste.