Kako nastaju valovi

Iz igre vjetra na površini vode nastaju valovi

Znanost val opisuje kao poremećaj koji se širi na vodi, a uzrok mu je vjetar, pjesnik bi rekao da iz igre vjetra na površini vode nastaju valovi, a o snazi vjetra i dubini i površini vode ovisi koliki će oni biti. Tako će vjetar iste snage na otvorenom oceanu podići ogromne valove, koji su raj za surfere koji uživaju u jahanju valova, a u malenoj barici tek mreškanje površine vode od valića visokih tek nekoliko milimetara.

Valovi predstavljaju spuštanje i podizanje vodenih čestica, pa ipak se kreću manjom ili većom brzinom sve dok naiđu na stabilnu prepreku, kao što je obala, no, znaju biti tako siloviti da mogu odlomiti veće komade obale i povući ih za sobom. Ako val naiđe na plutajuće drvo, ono ga neće zaustaviti, samo će poskakivati na valnom vodenom gibanju. Energija sunca zagrijava atmosferu, mijenja tlakove i stvara vjetrove koji svojom snagom uznemiruju vodu i tako stvaraju valove.

Valovi mogu biti vrlo razorne snage

Zna se da veličina valova ovisi o snazi i brzini vjetra koji ih stvara, jer su njihova veličina i snaga zapravo energija vjetra iako na valove utječu i plima i oseka. Ova igra vjetra i vode proizvodi jedinstven prirodni fenomen koji ovisi o promjeni tlakova, podvodnim potresima i vulkanima, kretanju brodova i drugih plovila. Od onih umirujućih valova koje svi volimo do orkanskih oluja i uragana, pojavljuju se i čudovišni, valovi mogu biti vrlo razorne snage.

Ponekada valovi opustoše luke, ruše suncobrane, obrušavaju se destruktivno na obalu i građevine u luci i nose sve pred sobom. Većina valova se kreće u pravilnim frekvencijama, najveći vrh vala se zove brijeg, najniža točka vala je dolina, a valna duljina je udaljenost između dva brijega. Period vala je vrijeme potrebno da se val pomakne za jednu valnu duljinu. Valove koji su izazvani mehanički (potresni) su izazvani potresom, zvukom, plovnim objektima, kamenom bačenim u vodu, odlomljenom gromadom koja pada u vodu.

Najopasniji su olujni valovi na otvorenoj pučini

Većinu potopljenih brodova su potopile oluje, jer za mornare najopasniji su olujni valovi na otvorenoj pučini, jer je to uvijek titanska borba protiv sila prirode. Prosječna visina olujnih valova je 7 - 8 metara, duljina vala ide od 150 - 250 metra za vrijeme trajanja oluje. Stojni valovi nastaju tbrajanjem dvaju valova iste frekvencije i obično su uzrokovani potresima u dubinama. Zanimljivo je da se u podmornicama koja je na dubini 70 - 80 metara udari olujnih valova ne osjete.

Valovi mogu biti konstruktivni i destruktivni, prvi samo nježno zapljuskuju obalu, a destruktivni otkidaju stjene na obali, uništavaju plaže, brodice na vezu i mogu poharati cijele luke i lučice. Posebna vrsta vala je tsunami jer ga ne uzrokuje vjetar nego odroni na obali ili erupcije i potresi na dnu oceana. Takav val ne divlja samo na vodenoj površini nego pokreće vodenu masu i u dubinama i na površini nasrće na sve pred sobom ogromnom rušilačkom snagom.