Kako nastaju planine
Planine nastaju erozijom, djelovanjem tektonskih ili vulkanskih sila
Razvojene faze planina i planinskih lanaca je vremenski skoro nemjerljiv, jer traje i desecima milijuna godina. Planine nastaju erozijom, djelovanjem tektonskih ili vulkanskih sila. Tektonske sile pomicanjem bočno tlače stijene i tako ih naboraju, pa ih i zovu boranim planinama, no njihovo nastajenje se proteže kroz razdoblje od najmanje 100 milijuna godina. Sporo se stvaraju naborana gorja, 3 - 4 centimetra godišnje, ali i kada dosegnu svoj maksimum, jednako sporo se troše i promjene su nezamjetljive.
Vulkanske planine nastaju od vulkanske lave, prašine i pepela, a najpoznatije vulkanska planina je Vezuv u Italiji, a jednako je poznata i Fudžijama u Japanu, sa istom vulkanskom strukturom. Zanimljivo je da neka planina može imati istovremeno stjenovita, gromadna i vulkanska obilježja. Planina nastala erozijom je više oblikovana tom erozijom, nego što je njome stvorena. Erozija oblikuje i svaku izbočinu koja se izdigne iz morskih dubina. Vodeni tokovi rijeka brzica pomažu tu eroziju odnoseći razmrvljene i odlomljene komade.
Opisno rečeno planine se razvijaju tempom rasta ljudskog nokta
Naša zemlja nije tako čvrsta kako volimo misliti, kopno se stalno pomiče i klizi po vodenim površinama, a tektonske ploče se stalno negdje sudaraju, a u tim sudarima nastaju novi planinski lanci. Opisno rečeno planine se razvijaju tempom rasta ljudskog nokta, zato mi nastajanje planinskih masiva i svih drugih izbočina na zemlji nemamo priliku vidjeti kao jedan jedinstven i spektakularan događaj u povijesti zemlje. Jednostavno, ne živimo dovoljno dugo da bi te spore promjene registrirali.
Čak i mlađe vulkanske planine poput Anda su nastajale dugo. Najmlađa, ali ujedno i najveća planina je Himalaja koja je nastala sudarom dviju zemljinih ploča, no svejedno, nitko se ne sjeća vremena kada ona nije postojala niti kako je izgledao krajolik bez nje. No, predviđanja kažu da bi otapanje ledenjaka i erozija i tog diva mogli svesti na veličinu Stjenjaka, ali tek za oko 40 milijuna godina. Dakle, i obrnuti proces, trošenje i nestajanje kao i nastajanje traju u velikim vremenskim razdobljima.
Planine zovemo prirodnim uzvisinama jer ih je priroda stvorila
Geološki procesi stalno oblikuju i preoblikuju zemlju, ponekada burno i iznenada kao u potresima i vulkanima, ponekada sporije kao u otapanju ledenjaka zbog klimatskih promjena. Planine zovemo prirodnim uzvisinama jer ih je priroda stvorila i svojim snažnim silama ih i dalje oblikuje ili stvara nove. Ima u planinama nešto što u ljudima oduvijek izaziva strahopoštovanje, možda zato što su visinom blizu neba. Možda su u mnogim starim religijama božanstva smještena upravo na planinske vrhunce.
Planine vjerojatno najviše vole planinari, a osvajanje najvećih vrhunaca je san svakog planinara, a mnogi su i život izgubili pokušavajući osvojiti neke planinske vrhove. U visinama je zrak rijedak, a voda i vlaga koje hrane planinsku vegetaciju se pretvaraju u snijeg i led. Istraživačko planinarenje pomaže shvatiti bitne sastavnice koje određuju planinu, jer ne postoji neka univerzalna definicija koja bi definirala te grdosije i naborane planinske lance. Visina planina se određuje kao nadmorska visina u odnosu na mora i oceane.
Tagovi: