Kako prepoznati napadaj panike i panični poremećaj

Napadaj panike može biti zastrašujuće iskustvo

Svi smo ponekad tjeskobni, zabrinuti i ustrašeni, brige nas mogu paralizirati i to je normalno ljudsko iskustvo, ali pravi napadaj panike može biti zastrašujuće iskustvo koje pogođenu osobu bukvalno ostavlja bez daha i pogođena osoba misli da je u predinfarktnom stanju ili da već ima infarkt i da umire. Taj osjećaj ekstremnog straha i bespomoćnosti ostaje i kada napadaj popusti, ostaje strah da će se opet ponoviti iako je prvi došao niotkuda, neočekivano i bez razloga.

Napadaj panike doista nalikuje na infarktno stanje, počinje iznenada, bez jasnog i vidljivog razloga, prate ga panično lupanje srca, bol u prsima, osjećaj gušenja, kratkoća daha, osjećaj da ste bez zraka, bubnjanje u glavi, zujanje u ušima, mučnina, tresavica, naizmjence valovi vrućine i hladnoće, drhtanje, trnci u nogama i rukama, obliva vas znoj. Sve te tjelesne senzacije paraliziraju i misaone procese, sve je nekako iskrivljeno i izobličeno, gubimo kontrolu i oštrinu percepcije i sve je nekako nadrealno.

Izolirani napadaj panike još nije panični poremećaj

Sva anksiozna stanja imaju neku vrstu paničnih kriza, no jedan izolirani napadaj panike još nije panični poremećaj i ne mora značiti da će to postati. Ako zaredaju opetovani napadi panike, makar i samo jedanput mjesečno, vrijeme je da zatražite pomoć radi utvrđivanja točne dijagnoze paničnog poremećaja i započinjanja adekvatnog liječenja. Panični poremećaji se liječe lijekovima i psihoterapijom (kognitivno bihevioralna terapija) u koju se često uključuje cijela obitelj da bi se svi lakše nosili sa stanjem panike svog člana obitelji.

Statistike pokazuju da napadaj panike češće pogađa žene nego muškarce, da se najčešće događa u dobi između 20-te i 40-te godine, a u populaciji iznad 65 godine života je rjeđi za oko 12 puta. Napad panike može prouzročiti akutni stres, postraumatski sindrom, neke bolesti, preaktivan rad štitnjače, a dijagnoza paničnog poremećaja ovisi o učestalosti napada panike. Čtiri napada utjedandana se smatraju teškim paničnim poremećajem, ali četiri napada mjesečno ukazuju na umjereno teški poremećaj, dok manje od četiri napada definira blagi oblik paničnog poremećaja.

Što učiniti ako dobijete napadaj panike što pomaže

Nije to običan, malo jače izražen strah niti paničarenje bez razloga, to je stravičan osjećaj da gubite kontrolu nad sobom, situacijom, nad svojim tijelom i umom, nad mozgom i osjećajima, a neusklađenost mozga i tijela je dramatična. Što učiniti ako dobijete napadaj panike što pomaže, par kratkih isprobanih savjeta vas može spasiti. Sjetite se da opasnost nije stvarna i da će proći, duboko dišite, pomirišite malo lavande koja smiruje ili bilo koje drugo eterično ulje.

Kada naiđe napadaj panike povucite se na neko mirno, ugodno i zaštićeno mjesto, fokusirajte se na bilo koji predmet iz svog okruženju to stvara odmak od paničnih misli, brojite unatrag od pet do jedan (5,4,3,2,1) i svaki broj vežite u mislima za nešto, 5 različitih stvari oko vas, četiri različita zvuka koje čujete, tri različite osobe, dva različita mirisa i jedan okus koji jako želite. Ponavljajte neku mantru ili molitvu, istegnite se i opustite, u mislima otiđite na svoje sretno mjesto.