Kako izgleda ljudski kostur

Kako izgleda ljudski kostur

Ljudski kostur je sastavljen od samostalnih i spojenih kostiju koji je okružen ligamentima, tetivama, mišićima i nekim organima. Naziv skeleton dolazi od grčke riječi skeletos što u prijevodu znači isušen. Kostur je potreban organizmu kako bi se mogao kretati, a osim toga kosti su živo tkivo u organizmu i građene su od koštanih stanica, bjelančevina i vode. U kostima se nalaze krvne žile koje oskrbljuju kosti kisikom i hranjivim tvarima, te krvne žile čiste kosti od štetnih tvari. Kosti sadrže i živce, te koštanu srž koja proizvodi krvne stanice neophodne za funkcioniranje cijelog organizma. Kosti su građene od minerala, najviše kalcija i drugih tvari koje kosti čine tvrdima i čvrstima. Ukoliko neki organ treba kalcij, kalcij će organ dobiti iz kostiju kao na primjer u trudnoći kada je kalcij potreban bebi dok se razvija.

Ljudski kostur ima otprilike između 250 i 300 kostiju, dok novorođenče ima 300 tinjak kostiju jer sve kosti u novorođenčeta još nisu urasle i srasle što će se dešavati do punoljetnosti. Kod odrasle osobe određene kosti su sraštene kao što su to trtica, kosti zdjelice i kosti lubanje. Specifično je da kod novorođenčeta kosti trtice srastaju odmah nakon rođenja.

Ljudski kostur i njegova funkcija

Ljudski kostur ima osnovnu kunkciju u organizmu da tijelu daje njegov oblik i omogućuje čovjeku da se kreće i koristi udovima. Kostur je potporanj mišićima jer se mišići naslanjaju na kostur, kao i tetive i ligamenti. Kosti koje nisu srasle su međusobno odijeljene hrskavicama koje su vrlo važan dio spajanja kostura na zglobovima. Hrskavica je dio zgloba koja se tokom ljudskog vijeka troši s godinama, ali i obnavlja ukoliko nije potpuno uništena ili toliko uništena da se više hrskavica ne može obnoviti.

Funkcija koju ljudski kostur još obavlja je da štiti unutarnje organe od vanjskih uvjeta, udaraca i povreda koje se mogu dogoditi. Osim ovih funkcija kostur ima vrlo važnu ulogu je se u njemu nalazi homeopatsko tkivo koje proizvodi krvne stanice i koje se putem krvi prenose u cijeli organizam.

Kako se kosti sastoje od minerala kalcija, fosfora koju su izuzetno važni za ljudski metabolizam jer se kacija i fosfor iz kostiju troši u cijelom tijelu u organima po potrebi.

Ljudski kostur i njegove bolesti

Postoje brojne bolesti koje pogađaju ljudski kostur, te one mogu biti genetski naslijeđene ili stečene utjecajem različitih rizika i vanjskih uvjeta. Za zdravlje kostiju izuzetno je bitna tjelesna aktivnost i kretanje, ukoliko se zbog zdravstvenog stanja ne možete baviti nekim sportom, dovoljna je redovita šetnja kako bi se cirkulacija u tijelu poboljšala, a time i rad kostiju koje proizvode krvne stanice.

Artrits je bolest zglobova kod koje dolazi do upalnih procesa, uzrokuje bolove, ukočenost, natečenost i u težim slučajevima deformiranost zglobova. Prijelomi nastaju uslijed utjecaja vanjskih sila, ali i zbog bolesti kostiju koje su oslabljene i porozne, pa samim time podložnije lomovima. Prijelomi mogu biti otvoreni ili unutarnji, ukoliko su otvoreni tada je kost probila kožu i vidljiva je na površini.

Osteoporoza je također bolest koja povećava rizikm od lomova jer ovom bolesti ljudski kostur dolazi do razaranja koštanog tkiva u većem obimu nego se stvara novo koštano tkivo. Osteoporoza je češća kod žena nego kod mušakraca. Rahitis je bolest nedostatka kalcija, vitamina D kod koje dolazi do deformacija kostiju i one postaju mekane. Također postoje i tumori, maligni i benigni koji mogu nastati na kostima, a vrlo ozbiljan karcinom kostiju je Sarkom koji se jako dugo liječi ukoliko nije u terminalnoj fazi kada je smrtonosan.