Kako boli nadbubrežna žlijezda

Kako boli nadbubrežna žlijezda

Što je nadbubrežna žlijezda?

Nadbubrežna žlijezda je parna žlijezda smještena iznad svakog bubrega u ljudskom tijelu. Važan su dio endokrinog sustava i igraju ključnu ulogu u regulaciji različitih tjelesnih funkcija. Nadbubrežna žlijezda se sastoji od dva glavna dijela, a to su korteks i medula. Korteks je vanjski sloj nadbubrežne žlijezde poznat je kao korteks i proizvodi različite hormone, a to su glukokortikoid i mineralokortikoid. Najpoznatiji glukokortikoid je kortizol, koji je odgovoran za regulaciju metabolizma glukoze i sudjeluje u smanjenju upale i imunološkog odgovora. Primarni mineralokortikoid je aldosteron, koji regulira ravnotežu elektrolita i vode u tijelu. Medula je unutarnji sloj nadbubrežne žlijezde koji je odgovoran za proizvodnju kateholamina, uključujući adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni su od vitalne važnosti u stresnim situacijama, jer potiču povećanje brzine otkucaja srca, povećavaju krvni tlak, šire bronhije i povećavaju dotok krvi u mišiće kako bi se tijelo pripremilo za reakciju na potencijalnu opasnost. Također, nadbubrežne žlijezde sudjeluju u regulaciji tjelesnih funkcija.

Nadbubrežna žlijezda i uloga

Nadbubrežna žlijezda igra nekoliko bitnih uloga, a najviše je zadužena za regulaciju tjelesnih funkcija i odgovaraju na stresne situacije. Njihova uloga je vrlo važna za održavanje homeostaze u tijelu, a to postižu proizvodnjom i oslobađanjem različitih hormona u krvotok. Jedna od najpoznatijih uloga nadbubrežnih žlijezda je odgovor na stres. Kada se tijelo suoči sa stresnom situacijom, nadbubrežna žlijezda oslobađa hormone poput adrenalina i noradrenalina iz medule, te ovi hormoni potiču brži otkucaj srca, podižu krvni tlak, proširuju bronhije i mobilizira energiju kako bi se tijelo pripremilo za akciju. Korteks nadbubrežne žlijezde proizvodi hormone poput kortizola. Kortizol ima ključnu ulogu u regulaciji metabolizma glukoze, masti i proteina. On pomaže u održavanju razine šećera u krvi, potiče razgradnju masti za energiju i podržava protuupalne procese u tijelu. Hormon aldosteron, također proizveden u korteksu nadbubrežne žlijezde, regulira ravnotežu natrija, kalija i vode u tijelu. To je ključno za održavanje odgovarajuće razine elektrolita u krvi i normalnog krvnog tlaka. Kortizol, osim svoje uloge u metabolizmu, također ima utjecaj na imunološki sustav. Pomaže u suzbijanju upalnih reakcija i prekomjerne aktivnosti imunološkog sustava. Nadbubrežne žlijezde također proizvode androgene u manjim količinama. Iako su testisi glavni izvor androgena kod muškaraca i jajnici kod žena, nadbubrežne žlijezde imaju određenu ulogu u sintezi ovih hormona.

Nadbubrežna žlijezda i problemi

Nadbubrežna žlijezda kao i svi ostali organi u tijelu mogu zadobiti probleme koji mogu potom uzrokovati razne poremećaje u njegovoj funkciji.1. Adrenalna insuficijencija je stanje u kojem nadbubrežna žlijezda ne proizvode dovoljno hormona, posebno kortizola. Glavni simptomi uključuju umor, slabost, gubitak težine, mučninu, povraćanje, niski krvni tlak i promjene u boji kože.2. Cushingov sindrom je stanje koje nastaje zbog dugotrajne izloženosti prekomjernim razinama kortizola. Može biti uzrokovano prekomjernom proizvodnjom kortizola iz nadbubrežne žlijezde ili izlučivanjem prekomjerne količine kortikotropin hormona iz hipofize, koji potiče nadbubrežnu žlijezdu na proizvodnju kortizola. Simptomi uključuju povećanje tjelesne težine, posebno u području trbuha, lica i vrata, tanku kožu, pojačan rast dlaka i krhkost kostiju.3. Adrenalni tumor mogu biti benigni ili maligni. Ovi tumori mogu uzrokovati povećanu proizvodnju hormona poput aldosterona, kortizola ili adrenalina, što može dovesti do različitih simptoma i komplikacija, ovisno o vrsti tumora i proizvedenim hormonima.4. Feokromocitom je rijedak tumor nadbubrežne medule koji proizvodi prekomjerne količine adrenalina i noradrenalina, što može izazvati nagli porast krvnog tlaka, glavobolje, znojenje, ubrzan rad srca i druge simptome povezane s visokim razinama ovih hormona.5. Kongenitalna adrenalna hiperplazija ili CAH je genetski poremećaj koji uzrokuje smanjenu proizvodnju kortizola i/ili aldosterona te povećanu proizvodnju androgena u nadbubrežnoj žlijezdi, što može dovesti do različitih simptoma, uključujući nepravilan razvoj spolnih organa kod novorođenčadi ženskog spola.Tagovi: