Što je cesta

Što je cesta i njena povijest

Cesta ili kolnik je građevina koja služi prometovanju cestovnih vozila, automobila, kamiona, autobusa, motora, motocikla, bicikla i svih ostalih prometnih sredstava koja se mogu naći u prometu. Na samim cestama mogu se naći i površine koje su predviđene za kretanje bicikla, biciklističke staze, ali i pješački dijelovi kojima se kreću pješaci. Na cestama se mogu nalaziti bijelom crtom odvojeni prometni trakovi, no prometni trakovi na manjim cestama ne moraju biti odvojeni bijelim trakama.

Povijest cesta poznata je već u trećem tisućljeću prije naše ere u Babilonu, a povijesne ceste poput puta svile od Kine doCrnog mora, jantarska od Baltika do Sredozemlja, solna koja je povezivala Jemen sa Arabijom i malom Azijom povezivale su trgovce iz udaljenih krajeva kao putevi i pravci kretanja. Rimljani su u povijesti prvi uveli cestogradnju te izgradili cestovnu mrežu koja je bila duga ukupno preko 150.000 kilometara. Gradile su se ceste sa mostovima, potpornim zidovima, tunelima, vijaduktima.

Suvremena cestogradnja počinje u 20. stoljeću jer se tehnologija razvila velikom brzinom, pa se u cestogradnji krenulo sa korištenjem suvremenih građevinskih strojeva koji uvelike olakšavaju granu izgradnje puteva, cestogradnja.

Gradnja i konstrukcija cesta

Konstrukcija cesta se sastoji od gornjeg ustroja ceste, kolnička konstrukcija, te donjeg ustroja ceste, truplo ceste. Kolnička konstrukcija ceste ili gornji ustroj ceste je sačinjen od dva dijela nosivi sloj koji predstavlja podlogu i radi se od kamenog materijala, te cestovni zastor je završni sloj ceste, asfalt ili beton koji vidimo kada se vozimo cestom. Gornji sloj koji se naziva cestovni zastor se ne mora raditi samo od asfalta ili betona, postoje i već se može napraviti kameni zastor slaganjem kamenih kocki, oblutaka, ali i drobljenog kamena kada se ne upotrebljava vezivno tkivo pa takvu cestu nazivamo makadamom.

Trup ceste, donji ustroj ceste je dio ceste koji se nalazi između gornjeg dijela ceste i prirodne podloge zemljišta. Prirodno zemljište može biti vrlo različito, od stijena, zemlje, tvrde zemlje ilovače, vlažno tlo, te se prema prirodnoj podlozi i gradi trup cesta.

Sama gradnja ceste ovisi o području gdje se ceste grade. U nekim slučajevima će biti potrebno miniranje stijena, dok će kod močvarnih područja trebati zaštititi donji ustroj ceste geotekstilom i drugim materijalima od prirodne vlage. Bageri, dozeri, grejderi, skrejperi, ježevi, valjci, utovarivači, kamioni, kiperi, damperi strojevi su i vozila koji ključni u gradnji ceste bez kojih se današnji putevi ne bi mogli izgraditi.

Vrste cesta

Kriteriji po kojima se cesta razvrstava može biti po važnosti i njenoj funkciji, kao na primjer ceste koje služe međunarodnom ili važnim unutrašnjem povezivanju. Dalje kriteriji mogu biti prema veličini ili broju gradova koje ceste povezuju, prema namjeni, prema gustoći prometa, broju kolnika i prometnih trakova, kriteriju smjera prometa, te vrsti cestovne konstrukcije.

Također se ceste mogu određivati prema mjestu gdje se nalaze, pa razlikujemo gradske, prigradske, zaobilaznice, te ceste izvan naselja. U našoj zemlji prema zakonu postoje javne i ostale ceste, pri čemu su javne ceste zakonski određene i na njima se nalaze prometni znakovi i pod upravom su tvrtki koje se brinu o održavanju tih cesta. No, ostale ceste nisu pod javnom upravom te mogu biti na privatnim zemljištima, pa to mogu biti šumski, poljoprivredni, ali i gospodarski putevi.

Javne ceste su svrstane u tri osnovne skupine, državne ceste u koje su uključene autoceste, županijske ceste koje povezuju županije, te lokalne ceste koje povezuju gradove, sela, općine.