Što je egfr

Što je egfr?

Egfr predstavlja procijenjenu stopu glomerularne filtracije. Navedena procjena se radi onda kada se sumnja na bubrežno oboljenje. Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u tijelu. Oni svakodnevno čiste organizam od štetnih tvari, reguliraju tlak u krvi, održavaju čvrstoću kostiju i potiču stvaranje eritrocita koji prenose kisik po cijelome tijelu. Kada nastupi bubrežno oboljenje, ono je često bez jasnih simptoma i ne može se otkriti bez laboratorijskih testova poput: Određivanja proteina u mokraći, određivanje urata, ureje i keratina u krvi.

Bubrežna oboljenja mogu se prepoznati po simptomima koji se pojavljuju u kasnom stadiju oboljenja: Otečeni gležnjevi, čest umor, poteškoće prilikom koncentracije, smanjeni apetit, neobičan izgled i miris mokraće. Osobe koje boluju od šećerne bolesti osobito su podložne nastanku bubrežnih oboljenja, te im se savjetuju redovite laboratorijske pretrage.

Osim navedenih laboratorijskih testova, najvažniji pokazivatelji bubrežnih bolesti su egfr- procijenjena brzina glomerularne filtracije te albumi u urinu. Zašto je važno na vrijeme prepoznati bubrežnu bolest? Kronična bolest bubrega može postupno ukinuti funkciju bubrega, što će rezultirati nakupljanjem štetnih tvari u cijelome organizmu. Osoba koja pati od zatajenja bubrega morat će se liječiti metodama nadomještanja bubrežne funkcije poput dijalize ili transplantacije.

Kako egfr može otkriti oboljenje bubrega?

Svaki bubreg se sastoji od otprilike milijun glomerula, manjih filtera koji su sačinjeni od krvnih žila. Bubrežna funkcija može se ispitati s procjenom količine krvi koja prolazi kroz glomerule u minuti. Egfr izračun se temelji na određivanju kreatina u krvi. Što je vrijednost kreatina veća, manja je vrijednost egfr-a. Kada je količina manja od 60 ml/min, tada se ustanovljuje bubrežna bolest. Kako i zašto nastaje bubrežno oboljenje?

Kronična bolest bubrega ili KBB počinje se razvijati onda kada neko stanje ili bolest narušava funkciju bubrega. Najčešći uzrok su česte upale koje mogu postepeno oštetiti bubrege. Što zapravo utječe na razvoj bolesti? Kronična bolest bubrega najčešće nastaje radi: Dijabetesa tipa 1 i 2, hipertenzije, intersticijskog nefritisa, policističnih bubrega, povećane prostate, bubrežnih kamenca, određenih vrsta karcinoma, učestalih infekcija bubrega. Simptome je teško prepoznati u ranim stadijima bolesti, stoga su potrebne laboratorijske pretrage.

Simptomi koji se mogu pojaviti su: Mučnina te povraćanje, povišeni krvni tlak, gubitka teka, umor i slabost, problemi prilikom spavanja, promjena urina, smanjena koncentracija, trzaji u mišićima i grčevi, oticanje gležnjeva te nogu, svrbež, bolovi u prsima, kratkoća daha. problem je što su simptomi veoma nespecifični i oni se mogu pojaviti radi drugih stanja. Naši bubrezi su veoma prilagodljivi i često mogu nadoknaditi svoju funkciju, i upravo radi toga je teško predvidjeti njihovo oboljenje.

Kada je potrebno zatražiti laboratorijske pretrage i egfr?

Laboratorijsku evaluaciju funkcije bubrega potrebno je zatražiti kada postoji sumnja na bubrežno oboljenje. Egfr otkriva da li postoji sumnja na oboljenje, a ono se dobiva putem laboratorijskih pretraga. Da li se bolest bubrega može liječiti? Liječenje je moguće i ono često uključuje terapiju za snižavanje krvnog tlaka, za snižavanje kolesterola, za anemiju, diuretike koji izbacuju višak tekućine iz tijela. Međutim, kronična bolest bubrega se ne može liječiti. Liječenje će se ovdje sastojati od usporavanja progresije oštećenja bubrega.

Nažalost, često dolazi do zatajenja bubrega i tada je osoba primorana ići na dijalizu ili zatražiti transplantaciju. Egfr i laboratorijske pretrage mogu spasiti život, no da li postoji način kako spriječiti razvoj kronične bubrežne bolesti? Osobe koje pate od šećerne bolesti trebale bi poduzimati sve korake kako bi imale šećer pod nadzorom, jer upravo je ta bolest najčešći uzrok KBB-a. Uz navedeno, potrebno je i sljedeće: Redovito mjeriti krvni tlak, držati kolesterol pod kontrolom, konzumirati zdravu hranu, redovito uzimati propisane terapije, redovito se kretati i održavati zdravu težinu, ne konzumirati cigarete ili alkohol, odlaziti na redovite preglede.