Što je anksioznost

Što je anksioznost

Što je anksioznost i zašto nastaje?

Anksioznost ili isto tako tjeskoba opisuje se kao uznemirujuće emocionalno stanje pojedinca koje se pojavljuje usred nervoze ili nelagode. Uzrok nastanka je manje jasan, no vjeruje se da nastaje onda kada osoba osjeća neugodno emocionalno stanje poput napetosti, zabrinutosti, stresa, panike, straha, lošeg predosjećaja. Često mnogi misle kako su anksioznost i strah ista stvar, no važno je naglasiti da postoje razlike. Anksiozni simptomi često prolaze neopaženo i oni su čest razlog zašo određene osobe traže psihijatrijsku pomoć.

Osobe često naglašavaju kako osjećaju strah, napetost, zabrinutost, stres i paniku radi određenih situacija ili scenarija. Strah ćemo doživjeti onda kada smatramo da se u blizini nalazi opasnost ili neugodna situacija. U primjeru, strah od pada ili strah od potresa. Simptomi straha su najčešće teže disanje, ubrzani rad srca, ubrzano razmišljanje, bijeg. Anksiozno stanje može se pojaviti u sadašnjem trenutku ili u trenutku kada se predviđa određeni scenarij u budućnosti. Ovo stanje često nastaje kod osoba koje imaju narušeni psihički integritet, ili kod osoba koje su osjetljive na stres ili imaju PTSP poremećaj.

Anksioznost uzroci i simptomi

Razlog nastanka anksioznosti nije uvijek jasan. Anksioznost može biti povezana s postojanjem određene opasnosti, ali i ne mora. Može se pojaviti iznenadno i bez okidača, ili se može pojaviti uslijed stresne situacije. Na sami nastanak mogu utjecati odnosi s drugim ljudima, razne situacije, lijekovi, bolesti i stanja. Koji su simptomi? Anksioznost će se pojaviti onda kada postoji razmišljanje ili predviđanje o mogućim scenarijima. Riječ je o stanju, ne o osjećaju koji je prolazan. Ljudi koji pate od anksioznosti često će preuveličavati situaciju, što može pridonijeti traumi. Simptome je u početku teže prepoznati, no najčešći znaci su sljedeći:

Poteškoće prilikom koncentriranja, uplašenost i vidljiv nemir osobe. Brzi gubitak strpljenja, iščekivanje i neizvjesnost. Poteškoće sa spavanjem, noćne more i budne fantazije. Izbjegavanje situacija i ljudi. Preuveličavanje određenih neugodnih situacija, negativno razmišljanje o sebi kao osobi. Problemi prilikom prisjećanja pojedinih scenarija. Depresivno stanje s nejasnim uzrokom. Jak osjećaj žeđi i stezanje u prsima. Česti bolovi koji se pojavljuju u mišićima, trbuhu i koži. Vjerovanje u najgore scenarije. Simptomi mogu trajati satima ili danima, stoga je važno na vrijeme potražiti pomoć.

Kako se liječi anksioznost?

Kako bi se dijagnosticirala anksioznost mora se obaviti pregled prema simptomima i znakovima. U obzir se uzima obiteljska anamneza, jer navedeno stanje često može biti naučeno ponašanje od jednog člana obitelji ili veoma bliske osobe. Samo liječenje će uvelike ovisiti o stupnju, trajanju te individualnoj procjeni koliko sama anksioznost utječe na kvalitetu života te osobe. Blagi simptomi često se liječe uz pomoć terapije, umirivanja, relaksacijskim tehnikama, tjelesnom aktivnošću ili uz psihoedukaciju. Liječenje lijekovima je također moguće, no ono se odvija onda kada su simptomi jako izraženi i kada oni direktno narušavaju kvalitetu života osobe.

Ovo stanje se može liječiti i prirodnim metodama uz razne čajeve, prirodne pripravke i homeopatijom. Što napraviti ako sumnjate da ste anksiozni? Potrebno je zatražiti stručno mišljenje i razgovarati s liječnikom. Prvi korak kod liječenja je zatražiti pomoć. Nikada nemojte svojevoljno uzimati lijekove za liječenje određenih stanja, već upitajte svog ljekarnika što vam je činiti. Osjećaji straha, nemoći te tjeskobe nisu neobična pojava u današnjem vremenu, stoga se nemojte bojati zatražiti pomoć.


Tagovi: