Kako se grade tuneli

Kako se grade tuneli

Tuneli se grade uz pomoć velikih strojeva koji imaju funkciju svrdla koje vrtnjom buše zemlju i stijene rotirajući se. Glodalica na prednjoj strani svrdla usitnjava kamen, stijenu i zemlju, a hidraulički mehanizam glodalicu gura prema naprijed. Materijal koji je glodalica usitnila se iz tunela pomoću tekućih vrpci odvodi iz tunela. Istovremeno radnici ukoliko je probušena dovoljna širina tunela postavljaju zidne oplate kako se dotatna zemlja i kamenje ne bi obrušavalo u izbušeni tunel.

Kod bušenja tunela problem nastaje kada je tlo mekano i postoje vodeni tokovi na mjestu gdje se tuneli buše, pa je kod takvih terena potrebno da je glodalica okružena zapečaćenim pločama da se spriječi obrušavanje tla na izbušeni dio tunela. Kada je tlo mekano i nema vodenih tokova glodalica i cijeli mehanizam može u jednom satu iskopati pet metara tunela. Radnici trebaju biti maksimalno zaštićeni, a strojeve pokreću hidraulički mehanizm i električni motori, tako da radnici tek kad treba postavljati oplate u tunelu ulaze u iskopanu cijev tunela.

Tuneli vrste

Postoje različite vrste tunela prema namjeni za što se tuneli koriste, tako se i klasificiraju. Najpoznatiji su cestovni tuneli kojima se odvija promet cestovnim vozilima, automobilima, kamionima, kamp prikolicama, cisternama i drugim vozilima koja se kreću prometnicama. Željeznički tunel je postao vrlo popularan u 19. stoljeću kada su se počele masovno graditi želježničke pruge, pa naročito u zemljama gdje se protežu Alpe, željezničke tunele je bilo prijeko potrebno izbušiti i probiti kako bi se mogao odvijati željeznički promet na brz način.

Postoje i biciklistički tunel koji zapravo predstavlja prvenstveno zaštitu biciklista od prometa na prometnicama, te su stoga rađeni ovakvi prolazi koji bicikliste štite na križanjima prometnica, kod prelaska pruga, kanala i slično. Pješački tunel je zapravo pothodnik koji se gradi za zaštitu pješaka od velikih prometica koje imaju šest i više prometnih traka, a mogu služiti i u svrhu spajanja shopping centara, ureda, te stanica javnih prijevoza.

Postoji i tunel za brodove već od 18. stoljeća kojim se omogućava brodovima siguran prolaz ispod terena koji nije brodski kako bi se skratilo vrijeme putovanja broda i zaobilaženja kopnenog dijela. Tunel kojim se provodi voda ljudima i na polja za zalijevanje poljoprivrednih nasada, a jednako tako postoji i tunel za plin, električne vodove, vodovodne cijevi, odvodne cijevi i telefonske i ostale vrste kablova.

Zašto se grade tuneli

Tuneli se grade kako bi olakšali prometno i željezničko povezivanje, kao i skraćivanje duljine puta. Logično je da ako se izbuši tunel kroz neko brdo ili planinu da je put kretanja kraći i brži nego da prometnica ide na vrh brda i onda dolje jer bi za takve prometnice trebalo izgraditi serpetinaste ceste, što kod željezničkog prometa nije niti sigurno, a niti izvedivo. Jednako tako je i sa brodskim tunelima koji skraćuju putovanje bodova.

Tunel za pješake, bicikliste se gradi zbog sigurnosnih razloga jer se tunelima nastoji osigurati siguran prolazak pješaka i biciklista od ostalog prometa kada su prometnice velike i promet na njima je gust i brz, a semafori za pješake bi na tim dionicama jako usporavale promet, pa je bolje izgraditi tunele na takvim mjestima.

Tuneli koji vode električne vodove, vodovode, odvodnje, telefonske i druge vrste kablova, dovod vode na poljoprivredna zemljišta imaju svoju svrhu da provode upravo vodove kroz urbanu sredinu, ali i kroz udaljenija mjesta kako ne bi takvi voovi bili na površini zemlje dostupni svima.