Divertikulitis – uzrok, simptomi, liječenje

Divertikulitis i divertikuloza u čemu je razlika

Divertikuli su vrećaste tvorbe u crijevu, nalik džepovima ili mjehurima nastalim i izraslih iz sluznice samog crijeva, a mogu nastajati u probavnom traktu u crijevima, jednjaku, dvanaesniku i u urinarnom traktu se pojavljuju divertikuli u mokraćnom mjehuru. Debelo crijeva sbog stezanja i opuštanja mišića pri defekaciji proizvodi sve više divertikula, a postojeći se uvećavaju. Divertikulitis i divertikuloza u čemu je razlika, prvo je akutna upala divertikula, drugo je kronično neupalno stanje bez simptoma ili sa njima.

Akutni divertikulitis se javlja u vidu napadaja teške upale, koji se može dogoditi jedanput ili u više ponovljenih napadaja teške infekcije. U kroničnom obliku bolesti upala je stalno prisutna i nikada se u potpunosti ne povlači. I tako, iako divertikuli nisu opasni sami po sebi, ako u svojim džepovima zadržavaju sadržaj crijeva, pucaju, krvare i inficiraju se dolazi do teške infekcije koja može dovesti do pojave fistula, perforacije crijeva i krvarenja. Kolonoskopija je najvažnija pretraga za postavljanje točne dijagnoze.

Simptomi koji upućuju na divertikulitis

Same divertikule ne bole i njihova prisutnost je najčešće posve asimptomatska. Simptomi koji upućuju na divertikulitis mogu biti jaka bol u trbuhu na lijevoj strani, povišena temperatura, nadutost, vjetrovi, proljev, zatvor ili samo mučnina i povraćanje. Može biti prisutna i dizurija (bolno mokrenje), poremećaj u redovitom pražnjenju crijeva, opća slabost i malaksalost, gubitak apetita i veliki umor. Ovi simptomi mogu biti stalni ili povremeni što govori o težini upale. Liječi se ambulantno uz stalne kontrole.

Divertikulitis se nekada liječio uglavnom operativno, a danas se rijetko koristi kirurški pristup. Danas se bolesnike uvodi u režim prilagođene prehrane, daju im se antibiotici širokog spektra djelovanja i savjetuje se povećan unos tekućina. Divertikuloza je također praćena ili najavljena pomalo sličnim simptomima nadutosti, vjetrova, proljeva i neredovitog pražnjenja crijeva. Pravi uzrok nastanka divertikula se ne zna, po nekim teorijama i neki lijekovi mogu biti uzrok njihovog nastanka, neki krive prehranu, pušenje, prekomjereno pijenje alkohola, pretilost i nedovoljno kretanja.

Dijagnostika za divertikulitis

Svaka dijagnostika započinje uzimanjem anamneze i fizikalnim pregledom, ukoliko je iz anamneze razvidno da već imate divertikule i da ste već imali bolnih epizoda sastavlja se plan potrebnih pretraga i snimanja kako bi se upotpunila dijagnostika za divertikulitis na koji liječnik sumnja. Preporučuje se kolonoskopija, ali samo ako ne postoji opasnost od prsnuća crijeva ili divertikula koji mogu biti veličine od 25 - 25 centimetara, jer je kolonoskopija prilično invazivna pretraga, a kod nekih ljudi se uspije napraviti samo nepotpuna kolonoskopija zbog anatomske građe.

Irigografija je posebno radiološko snimanje debelog crijeva sa kontrastom, zatim se radi snimanje cijelog abdomena, po potrebi color doppler ultrazvuk abdomena, CT ili MR. Ultrazvučna dijagnostika dobro detektira samo upaljene i promijenjene divertikule, zato se primjenjuje samo ako liječnik već sumnja na divertikulitis. Bolest je češća kod osoba starijih od 40 godina, kod populacije iznad 70 godina tri puta više žena završi na operaciji divertikula nego muškaraca.