Što je smog

Što je smog

Smog za kojeg smo svi čuli je zagađenje zraka koje se najčešće nalazi u velikim gradovima, a dolazi od kombinacije dviju engleskih riječi smoke i fog, dim i magla. Zagađenje zraka se stvara zbog ispušnih plinova koje proizvodi industrija, velika količina automobila, te sagorijevanja pougljenenih tvari.

Postoje i vrste smoga koje se zadržavaju iznad naseljenih gradova, pa tako razlikujemo sumporni i fotokemijski smog. Sumporni sloj smoga se stvara kada postoji visoka koncentracija sumpor dioksida nastao kod sagorijavanja fosilnih sumpornih goriva, dok se fotkemijski ili oksidirajući slog smoga sačinjavaju dušikovi oksidi, dušik monoksid, ugljikovodik, dušik dioksid, peroksietanoil nitrat, aldehidi i ozon.

Magla koju vidimo kod velikih gradova je čisto onečišćenje zraka koje može jako utjecati na ljudsko zdravlje, te izazvati ozbiljne bolesti od kojih ljudi mogu i preminuti. Industrija, a i potrošači sami zagađivanjem automobilima nemilosrdno zagađuju zrak u gradovima u kojima rade, žive i obitavaju, te i sami udišu nečisti zrak koji izaziva ozbiljne bolesti pluća.

Inverzija zraka zadržava smog

Gradovi su smogu najviše izloženi zimi, prvo što toplane, ali i kuće koje se griju na drva i ugljen proizvode dim izgaranja koje se zadržava u zraku na malim visinama jer je uz zemlju temperatura hladna. Ta smog onečišćenja djeluju kao kondenzacijska brana, a kada su gornji slojevi topliji od donjih dolazi do temperaturne inverzije. U normalnim uvjetima kada sunce prodire do zemlje niže nadmorske visine su topline od viših nadmorskih slojeva, pa kada u zimskim mjesecima sunce nedovoljno zagrijava donje nizinske slojeve događa se inverzija kod koje s povećanjem nadmorske visine raste temperatura zraka. Zimski mjeseci tome pogoduju jer se to događa u vremenskim situacijama visokog tlaka naročito ako tople struje prelaze preko područja koja su ohlađena.

Smog će se zadržavati na malim visinama u odnosu na zemljinu površinu jer hladniji zrak je uvijek teži od toplog zraka čak i kad postoji mali vjetar jer neće doći do miješanja hladnog i toplog zraka, pa sva onečišćenja stoje iznad naseljenog mjesta kao kondenzancijska jezgra.

Smog u Londonu odgovoran za više tisuća smrti u povijesti

Razvojem industrije poslije drugog svjetskog rata, točnije 1952. godine u Londonu smog je uzrokovao smrt oko 4000 osoba. Iako je u Londonu industrijska revolucija započela vrlo rano, oko 1700 godine plinovi koje su tadašnje tvornice izbacivale bili su puni otrovnih čestica koje su toksične za ljudski organizam i uzrokuju brojne bolesti koje mogu biti i sa smrtnim ishodom.

Čestice koje se nalaze u zraku u zagađenim gradovima poput Londona lijepit će na sebe vlagu koja se stvara u ovim krajevima više nego drugdje u Europi. Magla koja se tako stvorila početkom prosinca 1952. godine nakon hladnog perioda sa snijegom nad Londonom se razvila anticiklona koja je stvorila uvjet za inverziju i zadržala kondenzacijski smog. Kako je vrijeme bilo jako hladno ljudi su se više i grijali te zagadili zrak izgaranjem ugljena i drva na koje su se grijali, te je i dim iz tvornica ostao u kondenzacijskom smogu koji je u tom periodu uzrokovao preko 4000 smrti građana koji su tada živjeli u Londonu.