Kad sunce izlazi

Sunce i njegov izlazak

Izlazak sunca, svitanje ili isto tako osvit označava izlazak Sunca nad našim obzorom. Prije samog izlaska nastupa zora koja nagovještava pojavu sunca. Izlazak započinje onda kada se na obzoru pokaže vršak sunca kako izlazi. Iako se kaže kako sunce izlazi ili se izdiže iz samog obzora, riječ je zapravo o kretanju Zemlje koje stvara iluziju samog izlazaka. Iluzija ovog pomičnog Sunca nastaje radi rotirajućeg referentnog okvira, prividnog pokreta koji djeluje tako realno da su diljem svijeta mnoge kulture te religije izgradile geocentrični model.

Geocentrični model se opisuje kao model našeg sunčevog sustava koji opisuje položaj naše zemlje i ostalih nebeskih tijela. Ovaj model nastao je na izravnom opažanju, a za njegov nastanak zaslužni su Hiparh i Klaudije Ptolemej. Navedeni model se primjenjivao toliko dugo dok astronom Nikola Kopernik nije napravio svoji heliocentrični model tijekom. stoljeća. Izlazak sunca svakako ima i svojih zanimljivosti. U primjeru, na Merkuru Sunce će imati dvostruki izlazak, dok će nebo na Marsu poprimiti plavu izlaskom sunca.

Na kojoj strani svijeta izlazi Sunce?

Od malena nas uče kako Sunce izlazi na istoku, a zalazi na zapadu. Međutim, potrebno je naglasiti kako se navedeno događa svega 2 puta u godini, za vrijeme jesenskog i proljetnog ekvinocija (prvi dan proljeća i prvi dan jeseni). Gdje onda Sunce izlazi? Ono izlazi nešto južnije ili sjevernije od istoka, dok će zalaziti malo južnije ili sjevernije od zapada. Zanimljivo je kako se svakim danom samo mjesto izlaska sunca i njegovo mjesto zalaska mijenja.

Kada nastupi ljetni solisticij ili prvi dan ljeta, ono će izaći sjeveroistočno, a zalazit će sjeverozapadno - i upravo zato dobivamo najdulji dan u godini. Kada nastupu prvi dan zime ili zimski solsticij, ono će izaći na jugoistoku, zalazit će na jugozapadu. Samo na prvi dan proljeća ki na prvi dan jeseni će ono izaći ravno na istoku i zalazit će ravno na zapadu. Do navedenog dolazi radi okretanja zemlje njene osi i oko sunca. Uzimajući u obzir da se Zemlja okreće sa zapada prema istoku nije ni čudno da se ono primjećuje prvo na istoku i zatim na zapadu.

Sunce i njegov zalazak

Zalazak sunca označit će kraj sunca na našem horizontu. Nakon zalaska nastupa sumrak koji će varirati prema zemljopisnoj širini. Zalazak najčešće označava kraj dana, no u nekim kulturama on zapravo nagovještava početak novog dana. Kao i kod izlaska, zalazak se temelji na zemljinoj rotaciji, što uzrokuje premještanje na tamniju stranu i nastaje noć. Kada sunce zalazi ono može ostaviti crveni, žuti, ljubičasti, ružičasti zalazak, točnije, boje na nebu. Ove boje su uzrokovane takozvanim Rayleighevom raspršenjem u našoj atmosferi.

Ovo raspršenje nastaje onda kada se elektromagnetski val sudari sa samim česticama koje su prisutne u atmosferi. Sunce se isto tako može mijenjati prema godišnjim dobima na Zemlji. Godišnja doba će se mijenjati radi Zemljinog položaja u samoj orbiti, odnosno radi udaljenosti Zemlje od samog Sunca. Kada je Zemlja dalje od sunca nastupit će zima i zimsko doba. Kada se Zemlja približi suncu nastupit će ljeto i ljetno doba. Naša Zemlja se okrene oko vlastite osi u roku od 24 sata, dok se oko sunca okrene za 365 dana. Svaki okretaj Zemlje oko Sunca nazivamo novom godinom.