Kako su nastali vulkani

Što su vulkani?

Vulkani se mogu opisati kao otvori u Zemljinoj kori kroz koje mogu izaći magma i lava, plinovi i pepeo te drugi materijali koji se nalaze duboko u Zemlji. Često se nalaze na zemljinoj kori, osobito na područjima koja imaju intenzivnu seizmičku aktivnost. Isto tako, vulkan može biti i na epikontinentalnom pojasu ili na dnu oceana. Erupcije će se razlikovati prema intenzitetu kao i prema razornom potencijalu. Koje su glavne karakteristike vulkana? Vulkani dolaze u mnogo oblika, no najčešće imaju stožastu strukturu koja nastaje radi taloženja materijala nakon niza uzastopnih erupcija.

Vulkan može doseći visinu do čak 8000 metara nadmorske visine, što je nešto niže od najveće planine na svijetu - Mount Everesta. Potrebno je naglasiti kako vulkan ima životni ciklus koji se može raspodijeliti na tri faze: Aktivno stanje ili stanje latencije - Ovdje se erupcija može dogoditi bilo kada. Neaktivnost ili stanje mirovanja - Vulkan pokazuje određene znakove aktivnosti, no on nije eruptirao stoljećima. Izumiranje - Stanje kada vulkan nije bio aktivan zadnjih 25 000 godina ili možda više. Navedeno ne znači "smrt" jer nije moguće u potpunosti isključiti njegovu aktivnost.

Kako su nastali vulkani i koje vrste vulkana postoje?

Svi vulkani nastali su na rubu tektonskihi ploča, osobito na lokaciji gdje se jedna ploča potopila ispod druge, odnosno gdje je došlo do mjesta sudara. U ovome sudaru jedna ploča je ostala deformirana prema dolje, što znači da je ona uronila u vruću magmu same litosfere. Radi navedenog dolazi do lokalnog povećanja koncentracije magme, što rezultira njenim izbijanjem na površinu. Međutim, ove takozvane "vruće točke" mogu nastati i bez kontakta tektonskih ploča.

Koje vrste vulkana postoje? Danas prepoznajemo nekoliko raznih vrsta vulkana koji su specifični prema svom mjestu nastanka i obliku. Vulkani se dijele ne: Stratovulkan - Karakteristični prema velikoj visini i stožastom obliku, građeni od brojnih slojeva lave kao i prijašnjih erupcija i stvrdnutog pepela. Nalaze se na kontinentalnim pločama i obično su viši od 2500 metara visine. Vulkanska kaldera - Oblik vulkana u kojemu se nalazi terminalna voda, gejzir ili manji vulkanski otoci.

Štitni vulkan - Veći vulkan koji je formiran slojevima uzastopnih erupcija. Ima blaži nagib, manju strminu, prepoznatljiv prema ponavljajućim erupcijama tijekom tisuća godina. Vulkanska podmornica - Navedena vrsta nastaje u geološkim pukotinama na dnu samog oceana, u blizini srednjeoceanskih grebena. Erupcijom mijenjaju kemiju mora i dodaju nove slojeve na dno oceana.

Gdje su vulkani najaktivniji?

Kada je vulkan aktivan on će najčešće eruptirati. Vulkanska erupcija sastoji se od lave, plina i pepela. Sve navedeno je štetno za površinu zemlje jer dolazi do određenog ekološkog utjecaja koji je štetan za ljude i životinje. Aktivni vulkani mogu uzrokovati šumske požare, izbaciti tonu plinova te pepela u atmosferu što može uzrokovati promjenu u kemijskoj ravnoteži biosfere. Gdje su vulkani najaktivniji? Svijet trenutno broji 1500 vulkana. Neki od njih su aktivni, neki u stanju mirovanja, neki u fazi "izumiranja". Među aktivnim vulkanima ubrajaju se: Etna na Siciliji, El Popo u Meksiku, Kilauea na Havajima, Fuji u Japanu.

Postoji li vulkan ili ostaci vulkana u Hrvatskoj? Prema svim geološkim podacima, Hrvatska nema vulkana. Posljednji vulkan na našem području bio je aktivan prije 22 milijuna godina na današnjem području Gaveznice preko Lepoglave. Gaveznica se danas opisuje kao stjenoviti vrh koji je nekada imao aktivnost, no sada je ugašeni vulkan. Građen je od andezitnog kamena, breča kao i vulkanskog tufa. Upravo radi navedenog Gaveznica je zaštićeni spomenik prirode. 2019. godine geolozi su otkrili kako u blizini grada Splita postoje vulkanske stijene, dok kod Donjeg Muća postoje stijene koje su nastale izlijevanjem lave prije stotinu milijuna godina.