Kako su ljudi izračunali da godina ima 12 mjeseci

Dan je mjerna jedinica za izračun 12 mjeseci u godini

Smjena svjetlosti i tame određuje ritam dana, noći, tjedana, mjeseci i godina. Dan je mjerna jedinica za izračun 12 mjeseci u godini i tako je uvijek bilo, posvuda u svijetu, u svim vrstama kalendara. Naravno da početak dana nije istovremen na cijeloj planeti, jer je okrugla i dok je kod nas dan, negdje na suprotnoj strani globusa je noć. Zato godinu dana određuje vrijeme od 365 dana, pet sati, 48 minuta i 46 sekundi koliko treba zemlji da obiđe sunce.

Stari Egipćani su pratili kretanje mjeseca i mjesečeve mijene i zabilježili da se mlađak ili mladi mjesec pojavljuje 12 puta u godini, na temelju čega su stvorili svoj, mjesečev ili lunarni kalendar od 12 mjeseci. Njihovi mjeseci su imali 29 ili 30 dana, jer se tada pojavljivao mlladi mjesec. Praćenje zvijezde Sirius su izraćunali da godina traje 365 dana. Većina starih naroda se služila lunarnim kalendarom, a usklađivanje sa sunčevom godinom je nužno za ekonomiju.

Julije Cezar je prvi u kalendar uveo 12 mjeseci

Starim Egipćanima koji su koristili 12-mjesečni kalendar bi uvijek preteklo pet dana na kraju pet dana, jer su kod njih svi mjeseci bili po 30 dana. Starorimski kalendar je imao samo deset mjeseci, a na kraju bi dodavali dva mjeseca kako bi se uskladili sa sunčevom ili solarnom godinom. Pošto su ta dodavanja činili kadgod im se svidjelo to je unosilo veliku zbrku, pa je Julije Cezar prvi u kalendar uveo 12 mjeseci u svoj, julijanski kalendar.

Danas se većina svijeta služi gregorijanskim kalendarem koji godinu dijeli na 12 mjeseci, po kojem je svaka četvrta godina prestupna i dodaje se jedan dan u veljači, jedino se svaka stotoljetna godina ne uzima kao prestupna iako bi možda trebala biti, jer nije djeljiva sa 400. Od 1582 godine kada je prvi takav kalendar naruče i napravljen polako su ga prihvaćale jedna po jedna svjetska država. Crna Gora i Makedonija su ga prihvatile tek 1919 godine.

Je li moguće napraviti svjetski kalendar od 12 mjeseci

Svaka promjena vremena i kalendara može izazvati veliku zbrku i pometnju, zato neki narodi još koriste svoje stare kalendare, poput Kineza, muslimana, židova, indijaca, japanaca. Astronomi stalno inzistiraju na nekim preciznostima u računanju vremena, no svijet se još nije dogovorio je li moguće napraviti svjetski kalendar od 12 mjeseci posve precizno i točno, sa najmanjim mogućim odstupanjima. Bilo je prijedloga i o 13 mjeseci od po 28 dana i sa jednim posebnim danom, eli neparan broj nedjeljiv i odbačen.

Između dva svjetska rata se pojavio i drugi prijedlog, godina bi se satojala od četiri kvartala, svaki kvartal bi imao po tri mjeseca, dakle godina bi imala 12 mjeseci, prvi mjesec u svakom kvartalu bi imao 31 dan, ostali mjeseci bi imali po 30 dana i svakoj prestupnoj godini bi se na kraju dodavao jedan poseban dan kao praznik. Svi dani bi uvijek padali uvijek na iste datume, jer bi svaki prvi dan u kvartalu počinjao nedjeljom, pravi vječni kalendar, ali ništa od toga.