Kako se u drvetu stvaraju godovi

Godovi određuju starost drveta

Starost drveta se određuje prema godovima, a drvo može biti različite visine, širine, obujma no različite dobi. Svakog proljeća kada se biljka budi iz zimske hibernacije nastaje do ljeta novi god, krug u deblu, kao koncentrični krug koji može biti svjetlije ili tamnije boje. U proljeće su godovi svjetlije boje, te tokom ljeta do jeseni oni potamne.

U prvoj godini drveta postoji samo srcište debla oko kojeg će se svake godine formirati novi krugovi. Godovi nisu jednaki i pravilni što ovisi o vanjskim utjecajim kao što su svjetlost, vlaga, blizina drugog drveta u blizini, sušna razdoblja, bolesti koje mogu napasti drvo, pa čak i požari kojima je drvo uspjelo preživjeti. Ujedno na razvoj drveta i stvaranje godova utječu i minerali u tlu kojima se drvo hrani, pa tako i kvaliteta tla ima veliki utjecaj na oblik godova. Kada je tlo siromašno hranjivim tvarima tada će formiranje godova biti tanje i svjetlije boje, a kada je tlo hranjivo oni će biti deblji i širi.

Kako se stvaraju godovi u deblu

God kao sloj drveta određuje broj godina jer svake godine nastaje novi god, pa kad se deblo gleda u presjeku vidljivi su koncentrični nepravilni krugovi. U sredini se nalazi srčika od koje se šire godovi prema kori debla. God koji je nastao bliže srčiki označava rani razvoj drveta, a god koji je bliži kori debla označava stariju dob drveta.

Poprečni tragovi koji sijeku godove nazivaju se sržni traci i predstavljaju stanice debla koje povezuju godove. Godovi se najbolje mogu vidjeti na panjevima i kada se drvo posiječe, te oni ukazuju na život drveta. Moguće je da će se na godovima vidjeti i tragovi šumskog požara kao crne mrlje na godovima, a razlikuju se i kišni periodi od sušnih perioda po godovima.

Prema vanjskom dijelu debla stvaraju se stanice koje se nazivaju floem koje se starenjem pretvaraju u kambium kore, do vanjskog dijela koji poznajemo kao koru ili lub. Kora štiti deblo i samo drvo od svih vanjskih utjecaja, svjetlosti, kiša, vjetra, hladnoće i niskih temperatura, životinja koje se hrane drvećem, te raznih bolesti koje mogu napasti drvo.

Kako se mogu prebrojati godovi

Najednostavnija metoda brojanja godova je da se drvo posječe pa se na presjeku prebroje godovi. Oni su vidljivi i na panju, pa kada se drvo posječe i odveze šumari mogu prema godovima na panju odrediti starost posječenog drveta. Nisu uvijek šumari ti koji vrše sječu drveća u šumama, već se događa da u državnim šumama dolaze neovlašteni drvoječe i sjeku drveća i tako zarađuju.

U šumarstvu postoje i druge metode kojima se može odrediti broj godova, odnosno starost drveta koristeći se neinvazivnim metodama. Starost drva se može odrediti na način da se uzme uzorak jezgre koristeći se postrojenjem za povećavanje. Druga metoda je da se prebrojavaju rasturne prstre. Određivanje starosti drveta bez sječe i brojanja godova može se napraviti mjerenjem obujma drveta i dijeljenjem koeficijenta rasta za svaku pojedinu vrstu drveta. Međutim, treba uzeti u obzir i vanjske utjecaje u kojima neko drvo raste kao što su količina svjetlosti, vlage, bolesti, šumski požari, te životinje koje obitavaju u šumi. Godovi se broje samo kada se drvo posiječe što spada u invazivne metode određivanja starosti drva.