Što je aneurizma – Kako liječiti aneurizmu

Abnormalno proširenje krvnih žila se zove aneurizma

Proširenja krvnih žila nastaju zbog stanjenja ili ozljede stjenki krvnih žila i mogu nastati bilo gdje u tijelu, jer je ljudsko tijelo premreženo krvožilnim sustavom. Abnormalno proširenje krvnih žila se zove aneurizma, može biti urođeno (obiteljske predispozicije) ili stečeno (upale ili traume), učestalije je na aorti i perifernim arterijama. Pucanja (rupture) aorte izazivaju krvarenja koja često završe sa smrtnim ishodom. Snažna pulsiranja aorte ili arterije zbog prisutnosti ugruška ili embolusa mogu ugroziti okolne organe.

Srčani infarkt, moždani udar, embolija pluća često nastaju upravo zbog ugruška ili embolusa koji zapne u suženim krvnim žilama. Aneurizma se uglavnom liječi kirurški, sama operacija ovisi o mjestu aneurizme i općem stanju pacijenta. Kod djece se nalaze male aneurizme, veličine zrna prosa, no, kako djeca rastu rast će i aneurizme, a rast će i zbog povećanih fizičkih napora. Kriza se obično javlja u srednjoj dobi, bilo kao aortitis (upala aorte), glavobolje ili u vidu neuroloških smetnji i poremećaja vida.

Aneurizma se može pojaviti kod bilo koga

Samo proširenje aorte ili perifernih arterija je lokalnog karaktera, no, aneurizma se može pojaviti kod bilo koga, a najčešće se javlja u mozgu, aorti i perifernim arterijama u abdominalnom području. Pucanje aneurizme je najčešći uzrok unutarnjih krvarenja koja mogu kobno završiti. Ako bolesnik nema nikakvih simptoma on najčešće ni ne zna da ima aneurizmu. Iz nejasnih razloga aneurizme se nešto češće susreću kod muškaraca nego kod žena i nešto češće u dobi iznad 65 godina.

No, događa se da se aneurizma stvori i kod jako mladih osoba. Do pucanja aneurizme može doći i u snu i osoba se više ne probudi. Još je puno nepoznanica oko stvaranja aneurizmi, ali se zna da su mogući uzroci ateroskleroza, visok krvni tlak (hipertenzija), razne urođene stenoze, problemi sa zgrušavanjem krvi (stvaranje ugrušaka tromboza), bolesti srca i krvožilnog sustava u obiteljskoj povijesti, pušenje, pretilost, prehrana sa velikim udjelom masti (kolesterol), a često se stvori i u trudnoći.

Aneurizma može imati određene simptome

Iako su takva ograničena suženja krvnih žila često bez simptoma, ipak aneurizma može imati određene simptome, ako ih ima oniće se pojačavati sve dok ne dođe do rupture aneurizme. Kod aneurizme mozga se obično javi iznenadna i nesnosna glavobolja, mučnina, povraćanje, problemi s vidom, osjetljivost na svjetlo, gubitak svijesti. Aneurizmu prsne aorte prati iznenadna i snažna bol u prsima, bol u leđima, nagli i osjetan pad tlaka, utrnulost udova, a može biti i drugih simptoma.

Aneurizma abdominalne aorte često se manifestira snažnom boli u trbuhu i donjem dijelu leđa, u brzanim radom srca, vrtoglavicom (ošamućenost), ootežanim disanjem i hladnim znojem. Ako liječnik pri pregledu posumnja na aneurizmu, odmah će vas poslati na ultrazvučni pregled, CT, angiografiju ili MR. Nakon postavljanja dijagnoze radi se plan operacije, ako operacija nije moguća, pokušava se lijekovima kontrolirati aneurizmu. U prevenciju aneurizme spada zdrava prehrana, mršavljenje, tjelovježba, prestanak pušenja, redovni pregledi i snimanja, ukratko, potpuno mijenjanje životnih navika.