Afektivni poremećaj – vrste, uzroci i liječenje

Afektivni poremećaj - uzroci

Afektivni poremećaj je su psihički poremećaj koji utječu na raspoloženje, emocije i općenito način kako osoba doživljava svijet oko sebe. Afektivni poremećaj uključuje širok spektar stanja, od depresije do bipolarnog poremećaja. Depresija je karakterizirana dugotrajnim osjećajem tuge, gubitkom interesa za aktivnosti koje su nekad bile užitak te promjenama u spavanju, apetitu i koncentraciji. S druge strane, bipolarni poremećaj uključuje epizode depresije koje se izmjenjuju s epizodama manije ili hipomanije, koje su razdoblja izuzetno povišenog raspoloženja, energije i aktivnosti. Uzroci afektivnih poremećaja su kompleksni i često uključuju kombinaciju genetskih, bioloških, psiholoških i okolišnih čimbenika. Genetska predispozicija igra važnu ulogu, jer su afektivni poremećaji češći u obiteljima u kojima su već zabilježeni slučajevi ovih poremećaja. Biološki čimbenici, poput neravnoteže neurotransmitera u mozgu (poput serotonina, dopamina i noradrenalina), također imaju utjecaja. Psihološki čimbenici, poput traumatskih iskustava ili kroničnog stresa, mogu doprinijeti razvoju afektivnih poremećaja. Također, okolišni čimbenici poput loših životnih uvjeta, nedostatka podrške ili problema u obitelji također mogu isto utjecati.

Afektivni poremećaj - vrste

Afektivni se poremećaj dijeli na kvalitativne i kvantitivne afektivne poremećaje. Kvantitativni označava promjena normalnog emocionalnog stanja gdje efekt može biti niži ili viški. Kvalitativni je promjena u sadržaju poremećaja. Postoje različite vrste afektivnih poremećaja, a neke od najčešće su sljedeći:

1. Depresivni poremećaj je stanje koje karakterizira dugotrajna i intenzivna tuga, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, promjene u spavanju i apetitu, umor, osjećaj beskorisnosti ili krivnje te poteškoće s koncentracijom.
2. Bipolarni poremećaj je poremećaj koji uključuje epizode depresije koje se izmjenjuju s epizodama manije ili hipomanije. Tijekom epizode manije, osoba može doživjeti povećanu energiju, euforiju, impulsivno ponašanje i smanjenu potrebu za spavanjem.
3. Dystimični poremećaj je kronična forma depresije koja traje najmanje dvije godine. Simptomi su slični depresivnom poremećaju, ali su blaži i dugotrajniji.
4. Ciklotimični poremećaj je blaža forma bipolarnog poremećaja koja uključuje epizode hipomanije i blage depresije tijekom najmanje dvije godine, ali simptomi nisu dovoljno ozbiljni da zadovolje kriterije za bipolarni poremećaj ili depresivni poremećaj.
5. Sezonski afektivni poremećaj je afektivni poremećaj koji se javlja u određenim godišnjim razdobljima, obično zimi, i karakteriziran je depresivnim simptomima poput tuge, umora i povećanog apetita.

Afektivni poremećaj - liječenje

Liječenje afektivnih poremećaja obično uključuje kombinaciju terapije i lijekova, a ponekad i promjene životnog stila.

Psihoterapija je ključna kako bi se izliječio afektivni poremećaj. Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) je često preporučena za liječenje depresije i bipolarnog poremećaja. CBT pomaže osobama da prepoznaju i promijene negativne obrasce mišljenja i ponašanja koji mogu pogoršati njihovo raspoloženje.

Lijekovi, kao što su antidepresivi, se propisuju za liječenje depresivnih epizoda, dok se stabilizatori raspoloženja, kao što su litij i antiepileptici, obično koriste za upravljanje bipolarnim poremećajem.

Elektrokonvulzivna terapija (ECT) se može koristiti u težim slučajevima depresije koji ne reagiraju na druge oblike liječenja. Ova terapija uključuje primjenu kontrolirane električne struje u mozak kako bi se izazvali kontrolirani napadaji. Iako zvuči zastrašujuće, ECT se provodi pod općom anestezijom i obično je siguran postupak.

Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, dovoljno sna i izbjegavanje štetnih tvari poput alkohola i droga mogu poboljšati simptome afektivnih poremećaja. Također, podrška obitelji i prijatelja, kao i sudjelovanje u grupnim terapijama mogu pomoći kod liječenja afektivnog poremećaja.

Za neke ljude, kombinacija različitih pristupa liječenju može biti najučinkovitija. Na primjer, terapija za afektivni poremećaj i lijekovi mogu se koristiti zajedno kako bi se postiglo najbolje olakšanje simptoma.