Kako se radi baklava

Bogata, sočna i slatka Baklava

Baklava se opisuje kao okusom bogat kolač. Njena slatkoća, sočnost i kiselost osvaja mnoge, stoga je veoma rado konzumiran kolač. Originalno potječe iz Turske kuhinje, iako njene varijacije postoje i u Grčim te bliskoistočnim zemljama. Danas ovaj desert ponajviše povezujemo s Bosnom i Hercegovinom, stoga mnogi obavezno isprobavaju Baklavu prilikom posjete. Baklava se danas priprema u mnogobrojnim restoranima i slastičarnicama diljem svijeta, i to u raznim varijacijama.

Baklave se rade od tankih listova koji se dobivaju vučenim tijestom (jufke) koji su premazani s prethodno otopljenim maslacom i nadjeveni s mljevenim orasima ili orašastim plodovima. Na našim prostorima Baklave se tradicionalno pune s orasima, no mogu se puniti i s bademima, pistacijama i ostalim orašastim plodovima. Završnu notu ovome kolaču daje slatki šećerni sirup, takozvani agdom koji daje potrebnu slatkoću te sočnost. Baklave će se posluživati dobro natopljene i hladne, stoga je potrebno kolač pripremati dan do dva unaprijed prije konzumacije. Okusom ona mora biti bogata, ostavljati orašastu i slatku notu.

Baklava domaći recept

I dok je mnogima omiljeni desert, drugi smatraju kako je ovaj kolač jednostavno presladak. Baklava je slatki kolač, no sami okus slatkoće ne smije prevladavati. Kolač mora imati i orašastu te blago kiselu notu. Danas se ovaj kolač može pripremati na izvorne načine, što znači da se tijesto radi doma, ili se može raditi na nešto jednostavniji način s kupljenim korama. Radi manjka osobnog vremena mnogi biraju gotove kore. Kako se priprema domaća Baklava? Recept:

Sastojci - 1 kg kupljenih kora za Baklavu. Za nadjev je potrebno - 800 do 900 g mljevenih oraha, 100 do 200 g grublje sjeckanih oraha, 150 g šećera, 250 g maslaca, 100 ml ulja, voda. Za preljev - 1 kg šećera, voda, 1 limun. Priprema - Najprije napravite preljev ili agdu. Zasipajte šećer u lonac, dolijte vodu da bude 2 prsta iznad šećera i sve skupa kuhajte do 20 minuta na pojačanoj vatri. Sirup konzistencijom ne smije biti pretjerano gust. U skuhani sirup dodajte limun narezan na kolutove i ostavite sve skupa da se u potpunosti ohladi.

Uzmite kore i skrojite ih prema mjerama pleha u kojemu ćete raditi Baklavu. Orahe pomiješajte sa šećerom. Na laganijoj vatri sada otopite maslac i dodajte u njega ulje i sve skupa izmiješajte. Prve tri kore složite u pleh, posipajte ih s orasima, prekrijte s dvije kore koje ćete premazati maslacem i uljem i posipati s grubo nasjeckanim orasima. Postupak ponavljajte dok ne potrošite gore i orahe. Zadnji kat mora se sastojati od 3 kore od kojih ćete dvije premazati maslacem i uljem, a treću ćete ostaviti suhom.

Dobro poravnajte kore dlanovima i oštrim nožem zarežite oblik romba. Kolač pecite na 190 stupnjeva u prethodno zagrijanoj pećnici 10 minuta, zatim smanjite temperaturu na 150 i pecite 45 minuta. Gotovu Baklavu izvadite iz pećnice lagano prelijte sa pripremljenim preljevom. Na površinu posložite kriške limuna i ostavite da se ohladi. Nakon hlađenja poslužuje se na desertnom tanjuru. Nakon rezanja trebalo bi se vidjeti kako se preljev upio između kora i kako je kolač sočan. Prema želji može se poslužiti uz razne slatke dodatke.

Baklava posluživanje

Vruća Baklava će se odmah preliti s pripremljenim preljevom kako bi bila što sočnija. Ukoliko vam kore nisu ispale jednake nakon pečenja, tada možete preko kolača staviti papir za pečenje i oko 10 minuta nad njim ostaviti pleh za pečenje kako bi se izravnale. Preporučuje se da se prije pečenja one dobro utisnu kako bi se izravnale i kako bi se preljev kasnije ravnomjerno rasporedio. Ukoliko kore nisu jednake i stavi se preljev, tada riskirate da je kolač na jednom mjestu pretjerano sočan, dok je na drugome mjestu jednostavno suh. Baklava traži hladnu temperaturu posluživanja kako bi se okusi bolje spojili. Isto tako, navedeno daje vremena korama da upiju preljev.

Iako se Baklave smatraju teškim kolačima, one odlično sjedaju kao desert ukoliko su dobro pripremljene. I dok je sama povijest ovoga kolača još nejasna, Baklave su se uspješno udomaćile u mnoge zemlje. I dok sami naziv kolača dolazi iz Turske, smatra se kako kolač potječe iz Grčke. I dok je povijest podrijetla ovoga kolača slabo dokumentirana, vjeruje se kako on dolazi iz središnje Azije, iz kuhinje palače Topkapi. Upravo tamo je zabilježeno kako je Sultan navedeni kolač posluživao u većim plehovima.