Što je demokracija

Što je demokracija

Demokracija je dobila naziv od grčke riječi demokratia koja je složenica riječi demos značenja narod i kratos što znači sila, pa u prijevodu je to vladavina naroda. Ovo je oblik političke vladavine u kojoj su građani većinom glasova izabrali svoje predstavnike u parlamentu, te su građani mogli birati između različitih političkih stranaka. Tamo gdje vlada jedna politička stranka ovakav oblik vladavine ne postoji.

Izabrani predstavnici koji su dobili glasove građana predstavljaju građane u parlamentu, te svojom pripadnosti nekoj od političkih stranaka predstavljaju većinu, a u demokraciji osigurava se prava i manjina. Za razliku od demokracije postoje vladavine u kojima vlada određeni pojedinac ili skupina, a to su monarhija, aristrokracija, oligarhija, despocija, te tiranija.

Demokracija se u povijesti prvi puta pojavila kod starih Grka koji su u malim zajednicama birali svoje predstavnike vlasti koji su za građane donosili odluke. No, pravo izbora nisu imale žene, stranci i robovi, pa takav oblik demokracije nije kakav poznajemo danas jer nisu svi graani imali jednaka prava kod izbora svojih predstavnika.

Razvoj demokracija

Demokracija se prvi puta pojavila u staroj Grčkoj, a svoj procvat je dosegla u Ateni u Periklovo vrijeme oko 5. stoljeća prije naše ere. Iako su samo neki građani imali pravo glasa oni su birali svoje predstavnike koji su donosili izravne odluke, te je parlament bio izvršno tijelo vlasti kao produžena volja građana koji su ih izabrali. No, tamo gdje je nastala demokracija tamo je i nestala jer su Aristotel, kao i Sokrat, Platon i Protagora zagovarali antidemokratski oblik vlasti predstavljajući demokraciju kao oblik vladavine manjine građana koji su neobrazovani davali svoje glasove vještim zagovornicima. Time je ovakav oblik vladavine nestao na više od dva tisućljeća i pojavile su se republike u kojima su vladale zajednički senat, pučke tribine i konzuli po uzoru na rimsku republiku.

Ideje o demokraciji javljale su se tokom srednjeg vijeka no samo kao teorije određenih filozofa, a kasnije u raznim republikama razvijale revolucije kojima se nastojalo ostvariti demokraciju. U Španjolskoj se krajem 16. stoljeća dogodio ustanak, engleska revolucija je bila u 17. stoljeću, dok je u Americi bila u 18. stoljeću, kao i u Francuskoj u 18. stoljeću, nakon čega su se donosile deklaracije kojima se borilo za pravo izražavanja mišljenja, dizanja peticija, stjecanja slobode u redovima robova, te za jednakost svih građana koji su punoljetni, naročito robova i žena.

Današnja demokracija

Današnja demokracija iako nije jednaka u svim zemljama ipak predstavlja bolji oblik vladavine u kojoj je parlament produžena ruka građana koji su svoj glas dali određenim pojedincima da ih zastupaju u parlamentu. Pravo glasa danas imaju sve punoljetne osobe bez obzira pripadaju li većini naroda u zemlji u kojoj žive ili su pripadnici manjina. Danas jednako pravo glasa imaju žene kao i muškarci bez obzira na svoju dob, a robova i robovlasništva u svijetu više ne bi smjelo biti jer postoje svjetske institucije koje zabranjuju robovlasništvo.

Izbori se odvijaju periodično i građani imaju pravo glasa izabrati predloženu osobu s liste određene političke stranke koja će većinom glasova dobiti poziciju u parlamentu. U Hrvatskoj Sabor predstavlja parlament čiji zastupnici su izabrani imenom i prezimenom od strane građana i oni donose zakone na prijedlog Vlade koja nastoji djelovati za sveopću društvenu korist građana i dobrobit društvene zajednice. Premijer se nalazi na čelu vlade, a Predsjednik države u našoj zemlji je također izabran kao pojedinac da predstavlja našu zemlju u svijetu, te nadzire da se u radu Vlade i Sabora poštuju osnovni državni zakoni poput Ustava, čime se ostvarije demokracija u našoj zemlji.