Zašto je nebo crveno uvečer

Što je nebo?

Nebo je prostor koji se nalazi iznad Zemlje, vidljivog kao beskonačno prostranstvo koje obuhvaća atmosferu i svemir. Ono je iznimno složen fenomen koji obuhvaća različite aspekte fizike, astronomije, meteorologije i mitologije. Atmosferski dio neba sastoji se od nekoliko slojeva, uključujući troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu, a svaki od njih ima specifične karakteristike i funkcije. Troposfera je najbliža Zemljinoj površini i u njoj se odvijaju većina meteoroloških pojava, poput oblaka, kiše i vjetra. Stratosfera, koja sadrži ozonski sloj, važna je za zaštitu života na Zemlji od štetnog ultraljubičastog zračenja. To je također područje gdje se mogu vidjeti astronomski objekti poput Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda. Danju je nebo obično plave boje zbog raspršenja sunčeve svjetlosti u atmosferi, dok se noću pojavljuje tamno, omogućujući nam promatranje zvijezda i drugih nebeskih tijela. Na nebu se mogu pojaviti razne vremenske pojave, kao što su oblaci, duga, polarna svjetlost, te izlazak i zalazak sunca.

Od kojih se slojeva atmosfere sastoji nebo?

Atmosfera, koja obavija Zemlju i čini nebo vidljivim, sastoji se od nekoliko slojeva. Najniži sloj je troposfera, koja se proteže od Zemljine površine do otprilike 8 do 15 kilometara visine, ovisno o geografskoj širini i godišnjem dobu. U troposferi se odvijaju sve vremenske pojave, a temperatura opada s visinom. Iznad troposfere nalazi se stratosfera, koja se proteže do otprilike 50 kilometara visine. Ovaj sloj sadrži ozonski sloj koji apsorbira i štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog zračenja. U stratosferi temperatura raste s visinom zbog apsorpcije UV zračenja od strane ozona. Iznad stratosfere je mezosfera, koja se proteže do oko 85 kilometara visine. U mezosferi temperatura ponovno opada s visinom, a ovaj sloj je poznat po pojavi meteora koji izgaraju dok prolaze kroz njega. Sljedeći sloj za nebo je termosfera, koja se proteže od oko 85 kilometara do između 500 i 1000 kilometara visine. U termosferi temperatura znatno raste s visinom i može doseći čak 2500 stupnjeva Celzijusa ili više, ali zbog izuzetno rijetke atmosfere, taj intenzitet topline ne bi bio osjetan za ljudsko tijelo. U termosferi se također nalazi ionosfera, važna za prijenos radiovalova. Najviši sloj atmosfere je egzosfera, koja se proteže od gornjeg dijela termosfere do oko 10 tisuća kilometara visine. Egzosfera je prijelazna zona prema svemiru, gdje su čestice plina toliko rijetke da mogu putovati stotine kilometara bez sudara.

Zašto nebo mijenja boju?

Nebo mijenja boju kod izlaska i zalaska sunca zbog fenomena poznatog kao raspršenje svjetlosti, koji je rezultat interakcije sunčevih zraka s molekulama zraka i česticama u atmosferi. Tijekom dana, kada je Sunce visoko na nebu, njegova svjetlost prolazi kroz relativno kraći put kroz atmosferu, te se plava i ljubičasta svjetlost, koje imaju kraće valne duljine, raspršuju u svim smjerovima više nego crvena i narančasta svjetlost. Zbog toga je nebo plave boje. Međutim, kod izlaska i zalaska sunca, Sunčeve zrake prolaze kroz deblji sloj atmosfere pod manjim kutom. Tijekom tog dužeg puta kroz atmosferu, plava i ljubičasta svjetlost se rasprše toliko daleko da gotovo ne dolaze do naših očiju, dok crvena, narančasta i žuta svjetlost, koje imaju duže valne duljine, manje se raspršuju i dominiraju na nebu. Dodatno, prisutnost čestica prašine, aerosola i drugih zagađivača može pojačati crvene i narančaste tonove zbog dodatnog raspršenja. Taj efekt je najizraženiji kada je atmosfera bogata česticama, poput onih od vulkanskih erupcija ili zagađenja. Zato je intenzivno crveno ili narančasto tijekom izlaska i zalaska sunca.