Zašto listovi mijenjaju boju

Zašto listovi mijenjaju boju

Zašto listovi mijenjaju boju u jesen?

Kada nastupi jesen i kada se zeleno lišće lagano krene šareniti, mnogi se pitaju zašto listovi mijenjaju boju? Ovaj fenomen svake godine šume te parkove pretvara u živa slikarska platna, a navedeno je zapravo rezultat složenog te fascinantnog biološkog procesa. Zašto listovi mijenjaju boju? Prvo je potrebno razumjeti zapravo zašto su listovi u vrijeme proljeća te ljeta zeleni. Zelenilo je rezultat procesa fotosinteze, onda kada biljke pretvaraju sunčevu svjetlost, vodu te ugljični dioksid u kisik te energiju. Navedeni proces bio bi nemoguć bez klorofila, pigmenta koji lišću daje njegovu zelenu boju i koji omogućava apsorpciju svjetlost.

Zelene krošnje koje nas često štite od jakog ljetnog sunca zapravo su neiscrpne tvornice energije. Kada se klorofil prestane proizvoditi, tada lišće gubi svoju zelenu boju i ono opada. Zašto nastupa prestanak proizvodnje klorofila? Kako se mijenjaju godišnja doba, tako biljke dobivaju sve manje i manje svjetlosti. Osim smanjene svjetlosti dolazi i do promjena u temperaturama. Navedeno je znak biljkama da se moraju pripremiti na zimu, i tu dolazi do prestanka proizvodnje klorofila. Kako se zeleni klorofil lagano povlači, tako nastaju vidljive promjene na lišću, točnije, mijenja se boja i dolazi do eventualnog opadanja.

Zašto listovi mijenjaju boju i što potiče ovaj proces?

Kako zapravo lišće mijenja boju? Osim navedenog klorofila, listovi imaju i druge pigmente koji su pretežito zasjenjeni od zelenila. Karotenoidi će tako dati žutu i narančastu nijansu. Ovi pigmentni prisutni su tako i u drugim plodovima poput kukuruza, paprike ili mrkvi. Crvenkasti i ljubičasti ton dolazi od pigmenta antocijan. Antocijan je pigment koji je karakterističan za jesen, jer se jedino tada i proizvodi. Nastaje onda kada se smanji količina proizvodnje šećera u lišću, što daje znak da nastupa manja temperatura i manje svjetlosti. No, sve ove promjene imaju i svoje svrhe, pomažu biljkama da sačuvaju vodu te smanjuju štetu od mogućih zimskih oštećenja.

Flavonoidi su odgovorni za žuto obojenje lišća i štite biljke od UV zračenja. Kombinacija navedenih pigmenata donosi nam u jesen zadivljujuć spektar prekrasnih jesenskih boja. Zašto listovi mijenjaju boju i zašto opadaju? Osim što lišće mijenja boju, ono opada. Ovo je dio prirodne regeneracije drveta, što znači da se ono sprema za zimske mjesece i novu sezonu. Kada lišće opadne, stabla čuvaju vodu kroz transpiraciju te se štite od težih zimskih uvjeta. Zašto listovi mijenjaju boju? Fotosinteza također ima ključnu ulogu u odgovoru na navedeno pitanje, jer upravo smanjenje njenog intenziteta uzrokuje sporiju proizvodnju klorofila.

Zašto listovi mijenjaju boju i koji su sve faktori odgovorni za promjenu boje na lišću?

Jesen je svakako mnogima najljepši dio godine, a sve zahvaljujući zadivljujućoj paleti toplih boja koje nastaju na listovima. No, jeste li se ikada zapravo zapitali zašto listovi mijenjaju boju i koji su svi faktori odgovorni za promjenu boje na lišću? Promjena boje nije samo rezultat nastanka hladnijih dana, već je isto tako i odraz složenijih interakcija koje de događaju radi vanjskih čimbenika. Zašto listovi mijenjaju boju? Vremenski uvjeti također imaju ključu ulogu u samom određivanju intenziteta jesenskih boja.

Sunčani dani i hladnije noći potiču proizvodnju antocijana koji daje lišću crvenu te ljubičastu boju. Isto tako, prekomjerna kiša kao i oblačno vrijeme može dovesti do toga da su boje manje izražene, što znači da su nijanse manje vibrantne. Utjecaj geografskog položaja kao i vrste drveća također ima važnu ulogu u mijenjaju boje. Geografski položaj određuje vrijeme mijenjanja boja, što se može vidjeti u primjeru kada je drveće na većim nadmorskim visinama.

Određeno drveće ima i određene boje, pa tako će javor imati crveno ili narančasto lišće. dok će breza imati žuto. Dnevno svjetlo te temperatura također imaju veliku ulogu u promjeni boje lišća. Kraći dani i duže i hladnije noći signaliziraju biljkama da je vrijeme za zimu i smanjuje se proizvodnja klorofila. Topliji dani potiču fotosintezu, dok hladnije noći potiču proizvodnju antocijana. Kombinacija svih navedenih faktora dovodi do toga da imamo šarene jeseni.


Tagovi: