Zašto snijeg pada
Zašto snijeg pada i što je snijeg?
Snijeg se opisuje kao oborina koja dolazi u krutom stanju. Nastaje onda kada vodena para očvrsne i kada se formiraju razgranjeni heksagonalni kristali i zvjezdice, koji se miješaju s ledenim kristalima. Kada je temperatura viša od minus 10 kristali će se obično slijepiti u pahuljice koje imaju tanku prevlaku tekuće vode. Ovi oblici kristala mogu biti različiti i mogu se pojaviti u obliku heksagonalnih pločica, trokuta, prizmi te razgranatih kristala. U meteorologiji snježni dan je onaj dan kada se većina tla prekrije s snježnim pokrivačem. Zašto snijeg pada i što je snijeg?
Snijeg se danas pretežito opisuje kao oborina koja nastaje pri nižim temperaturama. Vodena para u samim oblacima će se smrznuti i formirat će se sitni ledeni kristalići od kojih nastaju pahulje koje padaju na tlo. Tijekom procesa padanja snijega iz oblaka na tlo, kristali se međusobno sudaraju, spajaju. razbijaju, ali i međusobno tope ili spajaju s kapljicama kiše i to na posljetku oblikuje snijeg koji će opasti na tlo. Zašto snijeg pada? Kada dolazi do formiranja budućih pahuljica, one postaju teške i zatim padaju na tlo.
Zašto snijeg pada i kako izgleda snijeg?
Znamo kako pahulje mogu biti raznih oblika i kako se one u konačnici spajaju jedna na drugu, tvoreći na posljetku bijeli snježni pokrivač. Kada snijeg pada iz oblaka prema tlu, kristali koji formiraju snježni pokrivač će se sudarati, spajati, razbijati, topiti ili spajati i tako se formira pahulja koja će pasti na tlo. Upravo radi navedenog pahulje su često jedinstvenog oblika. Znamo zašto snijeg pada, no kako zapravo izgleda snijeg? Svaki kristal koji naposljetku formira pahuljicu u sebi sadržava određenu količinu zraka. Kada se snijeg formira na tlu, ovaj zrak će ostati zarobljen, i upravo to proizvodi ono "škripanje" u snijegu kada hodamo po njemu.
Zvuk ovog škripanja ovisit će o vanjskoj temperaturi, kao i o strukturi snijega. Zašto snijeg pada i kako izgleda snijeg? Većina formiranih pahuljica ima veličinu do 2 cm. No, određene okolnosti mogu uzrokovati i nastanak pahulja od 5 cm u promjeru. Veće pahulje se formiraju onda kada je temperatura zraka oko nule, kada postoji laganiji vjetar i kada je atmosfera nestabilna uz umjereno strujanje plinova te tekućina. Po izgledu snijeg je u konačnici bijel, no boju zapravo daje sunčeva svjetlost. većina stvari u prirodi će upijati sunčevu svjetlost i tako dobivamo konačnu boju. Snijeg odbija, točnije, reflektira sunčevu svjetlost i radi složenih manjih kristala oni odbijaju svjetlost poput zrcala i tvore bijelu boju.
Zašto snijeg pada i koji su dobri uvjeti za snijeg?
Iako se do sada vjerovalo kako snijeg pada samo pod određenim uvjetima i pod određenim temperaturama, novija istraživanja pokazuju kako to nije istina. Sniježiti tako može i na iznimno niskim temperaturama, potrebna je jedino vlaga i dizanje zraka, ili hlađenje zraka. Točna je činjenica da snijeg pada na temperaturi od nule ili ispod nule. Kada padne snijeg, on u prosjeku u sebi sadržava do 95 % zarobljenog zraka u kristalićima. Znamo zašto snijeg pada, no da li je on opasan? Pošto se snijeg opisuje kao oborina, u pojedinim područjima će se uvijek izdavati posebna upozorenja.
Iako je snijeg mnogima većinom samo zimska zabava, on može donijeti razne opasne situacije koje mogu ugroziti sigurnost, osobito ako se radi o većim količinama. U gradovima poželjno je da se čiste prilazi i ulazi u zgrade i kuće, da su ceste očišćene, da se snijeg makne s krovova te da se spriječi mogućnost stvaranja poledice uslijed otapljanja snijega. U višim područjima (gore i planine) poželjna je zaštita imovine i izbjegavanje hodanja po terenima gdje može nastati lavina. Sada kada znate zašto snijeg pada i kako on nastaje, poželjno je da ozbiljnije shvatite ovu oborinu i da odgovorno uživate u njoj.
Tagovi: