Ne nasjedajte na lažne vijesti. Internetom se širi objava o smrti Mate Rimca i Baby Lasagne

U posljednje vrijeme, Facebookom kruži nova vrsta prevare koja uključuje lažne vijesti o smrti poznatih osoba poput Mate Rimca i Baby Lasagne. Ove sponzorirane objave, koje se prikazuju korisnicima kao oglasi, pokušavaju unijeti strah i manipulirati ljudima.

Te objave su prepoznatljive po gramatičkim pogreškama i loše fotošopiranim fotografijama. Unatoč tome, uvijek se nađe netko tko će povjerovati u te "vijesti". Samo ovaj tjedan, nekoliko takvih objava vezanih uz poznate osobe iz Hrvatske pojavilo se na Facebooku, sugerirajući da su smrtno stradale.

Utjecaj i Razlozi Širenja Lažnih Vijesti

Ove objave mogu djelovati bizarno i sablasno te uznemiriti korisnike društvenih mreža. Pitanje koje se postavlja je zašto Meta, kompanija koja posjeduje Facebook, dopušta objavljivanje ovakvih sponzoriranih sadržaja.

Prema Tomislavu Vazdaru, stručnjaku za sigurnost informacijskih sustava, sponzorirane objave imaju nekoliko svrha. Primarno, cilj im je privući pažnju korisnika i stvoriti interakciju. Šokantni naslovi privlače velik broj klikova, komentara i dijeljenja, čime se povećava vidljivost tih objava zahvaljujući algoritmima društvenih mreža.

Financijski i Politički Motivirani

Ekonomski dobitak također igra značajnu ulogu. Kreatori lažnih vijesti koriste ove objave za privlačenje prometa na svoje web stranice, čime povećavaju prihode od oglašavanja. Prikupljanje podataka o korisnicima koji kliknu na te objave predstavlja dodatni izvor prihoda jer se ti podaci mogu prodavati marketinškim agencijama ili koristiti za ciljani marketing.

Vazdar također ističe da politički akteri i interesne skupine koriste lažne vijesti za manipulaciju javnim mnijenjem, diskreditiranje protivnika i promicanje vlastitih ciljeva. Lažne vijesti o poznatim osobama mogu oslabiti povjerenje javnosti u te osobe i smanjiti njihov utjecaj.

Globalni Problemi i Lokalni Utjecaji

U geopolitičkom kontekstu, strane vlade koriste dezinformacije kao dio strategije hibridnog ratovanja kako bi destabilizirale društva i oslabile političke protivnike. Vazdar naglašava da ovakvo širenje lažnih vijesti predstavlja oblik internetskog ratovanja, posebno u kontekstu hibridnog ratovanja.

Meta i Borba protiv Lažnih Vijesti

Meta ima propisane politike i alate za borbu protiv dezinformacija, uključujući algoritme za detekciju lažnih vijesti i suradnju s fact-checking organizacijama. Međutim, obujam sadržaja i brzina širenja lažnih vijesti često nadmašuju kapacitete ovih sustava. Postoji i problem sukoba interesa jer viralni sadržaj, uključujući lažne vijesti, povećava angažman korisnika i prihode od oglašavanja, što može utjecati na strogu provedbu politika protiv dezinformacija.

Unatoč naporima Mete, potrebno je unaprijediti tehnologije za detekciju, povećati transparentnost i odgovornost platformi te poboljšati međunarodnu suradnju i regulaciju kako bi se učinkovito borili protiv širenja lažnih vijesti.