Zašto ptice lete na jug

Nemaju samo ljudi svoja ljetovališta i zimovališta imaju ga i ptice

Ljudski nomadizam i migracije su globalno egzistencijalna stvar, ponekada su stvar izbora, no i životinje migriraju u potrazi za hranom postoji i takozvano hodajuće drveće. U mirnim i normalnim uvjetima to nije toliko vidljivo. No, nemaju samo ljudi svoja ljetovališta i zimovališta imaju ga i ptice, koje upravo zbog svakogodišnjih migracija nazivamo pticama selicama. U Hrvatskoj od 300 vrsta ptica, čak 200 vrsta su selice koje se svake jeseni sele u toplije krajeve, točnije u Afriku.

Zanimljivo je da neke ptice selice sa sjevera Evrope u jesen dolaze u Hrvatsku, a naše selice lete u Afriku. Naravno i neke vrste ptica selica iz Sjeverne Hrvatske se samo spuste u Južnu Hrvatsku, a neke se čak ni ne sele, nego samo premještaju svoja gnijezda. Koliko su klimatske promjene utjecale na seobu ptica još nema pouzdanih podataka, ali se zna da ako selice "ossjete" da će zima biti blaga, ne mijenjaju stanište i nemaju potrebe za te iscrpljujuće duge seobe.

Ptice selice imaju urođeni nagon za seobom

Ornitolozi budno prate kretanje ptica, njihovo brojno stanje i njihovo ponašanje u ekstremnim klimatološkim uvjetima. U jesen kada se s prvim hladnim danima smanji količina hrane koja im je potrebna za preživljavanje one kreću na svoj dugi let, jer ptice selice imaju urođeni nagon za seobom koji je upisan u njihov genetički kod. Urođeni su im i smjer seobe i vrijeme trajanja leta, formacija u kojoj lete, sve to one nekako već znaju, jer im je to uvjet opstanka.

Gnijezdilišta su pticama selicana matični dom u koji se vraćaju svakog proljeća već početkom ožujka, mnoge ptice letew u jatima u kojima iskusnije i starije vode one mlađe i neiskusnije. Mnoge stradaju u tim seobama, ali bi ih od gladi i hladnoće daleko više uginulo, zato dva puta godišnje prelaze dugi iscrpljujući put odlaska i povratka, to je u interesu opstanka vrste. Preživljavaju one najjače i produžuju vrstu, a i slobodno možemo reći i najsposobnije.

Kako ptice selice znaju kuda trebaju letjeti

Već je spomenuto da svaka ptica ima u svojim genima svoj unutarnji kompas koji joj signalizira i kada treba letjeti i kuda treba letjeti. No, i neki drugi orijentiri upravljaju orijentacijom i signaliziraju i objašnjavaju kako ptice znaju kuda treba letjeti. Ako lete danju orijentiraju se prema suncu, ako lete na jug, sunce na zalasku im mora biti s desne strane, mogu čak odrediti i koliko puta su prešle, a noću se orijentiraju prema zvijezdama.

Ptice selice se zahvaljujući magnetitu u kljunu odlično orijentiraju prema zemljinom magnetnom polju. Dobro snimaju i pamte reljefe koje nadlijeću, vodotoke, pamte velike objekte i planinske masive, noćna svjetla gradova i vijugave trake cesta i autoputeva. Vjeruje se da i određene mirise povezuju sa svojim domom, a to im također pomaže u orijentaciji tijekom leta. Selice uz to ne gube vrijeme na traženje hrane usput, nego tijekom leta troše svoje masne naslage koje im pomažu da izdrže ta iscrpljujuća putovanja.