Kada radnik ima pravo na otpremninu

Kada radnik ima pravo na otpremninu

Hoće li radnik dobiti otpremninu ovisi o vrsti otkaza

Zakonom je određeno pravo radnika na otpremninu nakon raskida ugovora o radu koji pokreće poslodavac. Hoće li radnik dobiti otpremninu ovisi o vrsti otkaza i o tome je li proveo dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca prije raskida ugovora o radu. Pravo na otpremninu imaju svi radnici koji su dobili tehnički otkaz, kao višak radne snage, zato što više nema poslova koje su oni obavljali ili zbog toga što firma ide u reorganizaciju.

Dakle, radnik koji dobije poslovno uvjetovani otkaz iz već spomenutih razloga, a radio je dvije ili više godina neprekidno kod istog poslodavca ima pravo na otpremninu. IMa pravo na otpremninu i ako je mijenjao poslodavca unutar zadnje dvije godine rada ako su radnička prava prenesena u novu firmu. Kod osobno uvjetovanog otkaza zbog ozljede na radu ili druge bolesti, jer poslodavac nije ponudio lakše poslove, dužan je također radniku isplatiti otpremninu koja se računa prema ukupnom radnom stažu za svaku godinu staža u određeno iznosu.

Radnik koji dobije otkaz zbog kršenja radnih obveza nema pravo na otpremninu

Radnici koji pristanu na sporazumne otkaze zbog viška radnika ili nekih drugih razloga, također imaju pravo na otpremninu. No, radnik koji dobije otkaz zbog kršenja radnih obveza nema pravo na otpremninu, tu se ubrajaju kašnjenja, izostanci, slaba produktivnost, neodgovorno ponašanje na poslu, opijanje, uništavanje poslovne imovine. Bilo kakve posljedice skrivljene ponašanjem radnika mogu rezultirati otkazom, ali bez ikakvih prava na otpremninu. Jednako prolaze i radnici koji dobiju otkaz jer nisu zadovoljili na probnom roku.

Radnik koji odlazi u prijevremenu mirovinu s poslodavcem ugovara visinu otpremnine, ali takvo ugovaranje otpremnine je moguće i prilikom odlaska u redovnu mirovinu. I otpremnina kod sporazumnog raskida radnog odnosa se ugovara, a može se ugovoriti i u slučajevima kada radnici sami daju otkaz na poslu, ako su proveli najmanje dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca. Ima puno slučajeva da se ugovorena otpremnina isplaćuje i bez tog uvjeta o dvije godine neprekinutog rada, ali se takve otpremnine oporezuju.

Koliku otpremninu može dobiti radnik

Zakonska otpremnina se izračunava prema tri zadnje plaće, za svaku godinu radnog staža i ne smije biti manja od jedne trećine plaće po mjesecu, pa i sami možete izračunati koliku otpremninu može dobiti radnik. Jedina poštena stvar je u tome što je zakonska otpremnina neoporeziva. Tako izračunata otpremnina ne može iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća u zadnja tri mjeseca raskida ugovora o radu, osim ako je kolektivnim ugovorom ili nekim drugim aktima drugačije uređeno.

Ako radnik dobije otkaz nakon ozljede na radu i provedenog liječenja, jer mu poslodavac nije mogao ponuditi druge, lakše poslove, ima pravo na najmanje dvostruki iznos redovne otpremnine. Poslodavac radniku koji odlazi u redovnu mirovinu nije dužan isplatiti otpremninu, ako ona nije ranije ugovorena. Zakon kaže da odricanje od otpremnine nije važeći i da ne oslobađa poslodavca od obveze da otpremninu isplati. U otpremninu ne smije biti uračunat dio neisplaćenih plaća, to su dva zasebna obračuna.


Tagovi: