Tko su franjevci

Tko su franjevci u crkvenim redovima

Tko su franjevci u crkvenim redovima ili kako ih se još naziva Red manje braće ili Red male braće. Crkveni red koji je osnovao Franjo Asiški davne 1209. godine postoji i danas, te broji preko dva milijuna redovnika, a sjedište ovog reda nalazi se u Rimu. Ovaj crkveni red koji je nasto iz originalnog bratstva Pokornička braća i sestre tokom vremena razvio je četiri ogranka.

Red manje braće koji je isključivo muški red, Klarise koji je isključivo ženski red, zatim muško ženski red Franjevački svjetovni red i kao četvrti franjvci trećoreci glagoljaši koji predstavlja muški samostanski red. Zajedničko svim redovima je pravila prosječkih običaja pri čemu pripadnici ovog reda žive skromno bez materijalnih bogatstava.

Tko su franjevci ili latinski Ordo Fratrum Minorum, skraćeno OFM, katolički red koji živi skromno, siromašno, čisto i poslušno. Njihov glavni zadatak je da opslužuju evanđelje Gospodina Isusa Krista, pri čemu se odriću svih darova, imutka, te prihvaćaju jedino život od vlastitog rada kao zagovornici siromaštva i neimaštine.

Tko su franjevci i čime su se bavili

Tko su franjevci i čime su se bavili kao svojom glavnom djelatnosti temeljem koje su zarađivali za skroman život. Od početka osnivanja reda franjevci su osnivali skriptorije i stvarali knjižnice, te su tako bli glavni unapređivači književne kulture u cijeloj Europi tokom srednjeg vijeka. U samostanu u rodnom mjestu sv. Franje Asiški otvorena je prva knjižnica koja je postala središnja knjižnica, a kasnije su osnovane i knjižnice u brojnim gradovima Italije, Firenci, Sieni, Padovi i drugim gradovima.

Na području Hrvatske od pojave prvih franjevačkih samostana također su otvarane brojne knjižnice u srednjem vijeku koje postoje i dan danas. Najpoznatija i najvažnija franjevačka knjižnica nalazi se u Dubrovniku jer posjeduje brojne rukopise. Također je poznata i knjižnica u Šibeniku, te knjižnica u samostanu sv. Frane koja se nalazi u Zadru, a ne zaostaje ni knjižnica koju su stvorili franjevci u Sinju čiji fundus rukopisa obuhvaća preko 40.000 knjiga.

Tko su franjevci danas u Hrvatskoj i bave li se i oni ovom djelatnosti, možemo reći da su čuvari bogate baštine koju su stvorili njihovi prethodnici, te danas ovaj red u Hrvatskoj broju preko 550 članova.

Tko su franjevci u našoj regiji

Tko su franjevci u našoj regiji koji su širili Božju riječ kao misionari? Najpoznatiji franjevci koji su ujedno i hrvatski sveci su sv. Nikola Tavelić, te sv. Leopold Mandić. Na područje Bosne franjevci dolaze vrlo rano, već iz 1291. godine postoje pisani tragovi o učenjima franjevaca lokalnog stanovništa i njihovog pokrštavanja, pa je poznata provincija franjevaca Bosna Srebrena koja kao ustanova postoji i danas. Bosanska vikarija na čelu s fra Saksoncem osnovana je 1339. godine, te je kasnije imenovan i prvim biskupom franjevačkim u Bosni. Osnovani su brojni samostani u Fojnici, Viševu, Kreševu, Srebrenici, Sutjesci, Olovu i drugim gradovima.

Utjecaj franjevaca se iz Bosne proširio i na Hrvatsku, naročito nakon turskih osvajanja početkom 15. stoljeća na području Slavonije, Banata, Srijema i južni dio Ugarske. Utjecaj franjevaca se proširio i na susjednu Vojvodinu pa je grad Subotica imao veliki značaj u širenju ovog kršćanskog reda.

Tko su franjevci u Dalmaciji koje se pojavljuju u 18. stoljeću, te krajem 19. stoljeća kada nastaju nove provincije franjevačke kao poznata franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda koja i danas postoji u Zagrebu na Kaptolu. Splitska franjevačka provincija presvetog Otkupitelja, te franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru i danas su živuće i djeluju sa svojim radom.