Kada nastupa zastara kaznenog djela

Što je zastara kaznenog djela?

Zastara kaznenog djela se odnosi na protek vremena nakon počinjenja kaznenog djela, nakon kojeg državni organi više nemaju pravo poduzimati kazneni progon ili izricati kaznene sankcije počinitelju. Temeljna svrha zastare jest osigurati pravnu sigurnost i stabilnost, s obzirom na to da dugotrajna neizvjesnost u vezi kaznenog progona može biti nepoštena prema počinitelju, a svjedoci i dokazi s vremenom postaju nepouzdani. Zastara kaznenog djela počinje teći od trenutka kada je kazneno djelo počinjeno, a njezino trajanje ovisi o težini kaznenog djela. Što je teža kazna koja se može izreći za određeno kazneno djelo, to je dulji rok zastare. Postoje, međutim, i određeni izuzeci od zastare, primjerice za najteža kaznena djela poput ratnih zločina, genocida i terorizma, gdje zastara u pravilu nije predviđena. Također, zastara može biti prekinuta određenim radnjama državnih tijela, poput podizanja optužnice ili započinjanja istrage, čime se rokovi produžuju. Zastara je ponekad kritizirana, osobito kad je riječ o teškim kaznenim djelima, jer može dovesti do toga da počinitelji izbjegnu odgovornost isključivo zbog proteka vremena.

Kada kreće zastara kaznenog djela?

Zastara kaznenog djela u Republici Hrvatskoj nastupa nakon proteka zakonom predviđenog roka, a taj se rok računa od dana kada je kazneno djelo počinjeno. Vrijeme zastare ovisi o težini kaznenog djela, odnosno o vrsti i visini zaprijećene kazne. Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, zastara kaznenog progona nastupa kada istekne određeni vremenski rok za pojedinu kaznu. Na primjer, za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine, zastara kaznenog djela nastupa nakon tri godine. Za djela za koja je predviđena kazna zatvora do tri godine, zastara nastupa nakon pet godina. Ako je kazneno djelo sankcionirano kaznom zatvora od tri do pet godina, zastara nastupa u roku od deset godina. Kod težih kaznenih djela, za koja je predviđena kazna zatvora od pet do deset godina, zastara nastupa nakon petnaest godina, dok za kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora od deset do petnaest godina, zastara nastupa nakon dvadeset godina. Za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora (koji može biti i do četrdeset godina), rok zastare iznosi trideset godina.

Kada će nastupiti zastara kaznenog djela?

Osim redovnog tijeka zastare, postoji i mogućnost prekida ili zastoja roka zastare. Prekid zastare nastupa kada nadležna tijela poduzmu određene radnje u svrhu provođenja kaznenog postupka, poput pokretanja istrage, podizanja optužnice ili ispitivanja svjedoka. U tom slučaju, zastara kaznenog djela se prekida i počinje teći ispočetka od dana kada je posljednja takva radnja poduzeta. Prema tome, ako državni organi kontinuirano poduzimaju radnje koje se odnose na određeni kazneni postupak, rok zastare može biti znatno produžen. Postoje i situacije kada se zastara kaznenog djela ne može primijeniti. Tako, prema članku 81. Kaznenog zakona Republike Hrvatske, zastara kaznenog progona ne nastupa za najteža kaznena djela poput genocida, ratnih zločina, terorizma i drugih sličnih djela. Takva djela su isključena iz zastarnog režima, jer se smatra da zbog svoje težine i utjecaja na širu zajednicu moraju biti procesuirana bez obzira na protek vremena. Također, zastara kaznenog progona ne može nastupiti za kaznena djela za koja je zakonom predviđena kazna dugotrajnog zatvora.