Aritmija, preskakanje srca – simptomi i liječenje

Aritmija - nepravilan rad srca

Srčana aritmija je odstupanje od normalnog srčanog ritma odnosno nepravilan rad srca. Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i kod oba spola. U slučaju aritmije srce može kucati ubrzano - tahikardija (preko 100 otkucaja u minuti), usporeno - bradikardija (ispod 60 otkucaja u minuti) ili nepravilno – ekstrasistolija, tahiaritmija ili bradiaritmija. Srčane aritmije mogu biti i takve da nisu opasne, neki ih ljudi dožive povremeno i kratkotrajno i one mogu izazvati samo subjektivnu neprijatnost ili zabrinutost. Ali ako je puls previše brz ili su aritmije posljedica oštećenja srčanog mišića, tada mogu prouzročiti teške i ozbiljne komplikacije. Najteža stanja prouzrokovana aritmijama su srčani zastoj ili moždani udar.

Postoji više faktora koji mogu dovesti do aritmija: povišen krvni tlak, dijabetes, bolesti štitne žlijezde, bolesti srčanog mišića ili zalistaka, angina pektoris, ožiljak nakon infarkta, genetske anomalije srca, bolest nadbubrežne žlijezde, bubrega, pluća, crijeva, bolesti krvi i infektivnih bolesti, debljina, konzumiranje previše kofeina, alkohola, energetskih pića, narkotika, pušenje cigareta ili upotreba nekih lijekova. Aritmije mogu nastati kao posljedica raznih stresnih životnih situacija, intenzivnih emocija, jake fizičke boli, prekomjernog psihičkog i fizičkog opterećenja i iscrpljivanja, pregrijavanja tijela ili prejedanja.

Simptomi i vrste aritmije srca

Simptomi aritmije kod ubrzanog pulsa najčešće su jače lupanje srca, ubrzani otkucaji, preskakanje, pritisak ili bol u prsnom košu a simptomi aritmije kod usporenog pulsa najčešće su umor, otežano disanje, znojenje, vrtoglavica, gubitak svijesti. Aritmija na žalost može biti jako upozorenje da se srčani udar upravo događa. Također može postojati i kao tiha bolest jer dio oboljelih nema nikakve simptome.

Ako osjetite povremeno da vam je srce ”preskočilo” ili ”kuca previše”, najčešće se radi o benignom poremećaju. Ako su takve nepravilnosti u srčanom radu česte i intenzivne ili praćene jačim simptomima, ne čekajte, javite se osobnom liječniku odnosno kardiologu, jer aritmije ove vrste mogu biti prvi alarm i upozorenje na postojanje ozbiljnog, nerijetko i životno ugrožavajućeg stanja i bolesti poput srčanog udara ili zatajenja srca.

Kod simptoma također je važno odrediti da li se neobični otkucaji javljaju u vrijeme dok osoba miruje, da li se to događa nakon aktivnosti, tijekom aktivnosti te koliko brzo se smiruje aritmija srca.

Dijagnoza i kako se liječi aritmija

Za postavljanje dijagnoze liječnik treba obaviti fizikalni pregled te ispitati pacijenta o simptomima i osjećaju kucanja srca.

Da bi se donijela procjena vrste i ozbiljnosti aritmije potrebna je kardiološka dijagnostika (EKG, 24-satni ili višednevni holter EKG, ehokardiografija - ultrazvuk srca, ergometrija – test opterećenja, koronografija i/ili magnetna rezonanca srca). Ponekad je potrebno telemetrijski pratiti EKG bolesnika ili ugraditi dugotrajni srčani monitor (ILR). Također su osobito važne i laboratorijske analize.

Kod mlađih ljudi ili sportaša otkucaji mogu biti niži od normalnih vrijednosti. U nekim slučajevima liječenje povremene aritmije nije potrebno iako osjećaj jačeg udaranja može predstavljati paniku i strah. Aritmije koje ne zahtijevaju liječenje odnosno koje pacijent ne osjeća da ima mogu se umanjiti prilagodbom zdravih životnih navika, redukcijom kofeina, alkohola, cigareta ili narkotika.

Liječenjem se postiže smanjenje broja ili učestalosti javljanja aritmija, uklanjanje simptoma te poboljšanje kvalitete života, glavni cilj je sigurnost pacijenta, sprječavanje potencijalnih komplikacija, kao što su moždani i srčani udar ili embolija pluća, sprječavanje kriza svijesti i posljedičnih povrjeđivanja, slabljenje srčanog mišića odnosno sprječavanje iznenadne smrti. Koriste se terapije lijekovima koji utječu direktno na aritmiju – tzv. antiaritmici ili lijekovima koji liječe stanje koje izaziva aritmiju.

Osim niza lijekova koji liječe nastalu ili sprječavaju pojavu nove aritmije postoje osim kirurških zahvata (Maze postupak ili postavljanje koronarne premosnice tzv. bypass-a) i druge metode osobito u modernoj kardiologiji kada je potrebno u određenim situacijama primijeniti elektroterapiju (elektrokonverzija – jednokratna elektroterapija te privremena ili trajna elektrostimulacija tzv. pacemaker) ili ICD uređaj. Osobama koje imaju bradikardiju tj. usporen rad srca mogu se ugraditi elektrostimulatori srca ili pacemaker. Također vrlo uspješno danas se srčana aritmija uklanja metodom električne ablacije. Ova metoda danas se izvodi u više ustanova u Republici Hrvatskoj te predstavlja prvi suvremeni terapeutski izbor u liječenju.

Osobama sa srčanim poteškoćama preporučit će se promjena životnih navika te usvajanje novih, uz zdraviji način života. Potrebno je smanjiti unos pržene, premasne ili začinjene hrane, prestati pušiti, piti alkohol, smanjiti količinu kave i čaja, riješiti se ili smanjiti stres, boraviti što više na svježem zraku i u prirodi, šetati, poticati cirkulaciju i redovito se baviti laganim sportskim aktivnostima, paziti na razinu kolesterola u krvi te kontrolirati krvni tlak.