Addisonova bolest – uzrok, simptomi, liječenje

Addisonova bolest, koji su uzroci?

Addisonova bolest je vrlo rijetki poremećaj rada nadbubrežne žlijezde koji izaziva umanjeno lučenje hormona nadbubrežne žlijezde (steroidnih hormona, kortikosteroida). Najčešći uzrok Addisonove bolesti je autoimuni poremećaj koji oštećuje nadbubrežne žlijezde. Osim autoimune reakcije, nedovoljna aktivnost nadbubrežne žlijezde može biti uzrokovana tumorima i rakom, infekcijama (npr. tuberkuloza, HIV, gljivične infekcije), gubitkom krvi, korištenjem lijekova za prorjeđivanje krvi ili nekom drugom bolešću.

Ova bolest je izrazito rijetka pojava, najčešće s kroničnim tijekom, sa simptomima koji nastaju tek kada je nadbubrežna žlijezda već oštećena. Addisonova bolest može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i kod oba spola. Uslijed nedovoljne aktivnosti nadbubrežnih žlijezda dolazi do manjka hormona hidrokortizona što uzrokuje i nisku razinu glukoze u krvi a što može dovesti do hipoglikemije. Također u tom slučaju hipofiza proizvodi više kortikotropina tj. ACTH - adrenokortikotropnog hormona kako bi stimulirala rad nadbubrežnih žlijezda. Uz to kortikotropin stimulira proizvodnju melanina pa koža i sluznica često razviju tamne pigmentacije.

Addisonova bolest, koji su simptomi?

Simptomi koji upućuju da je u pitanju zdravstveni poremećaj Addisonova bolest, počinju postupno, u početku tako da se osoba osjeća slabo i umorno te ima vrtoglavice prilikom ustajanja nakon sjedenja ili ležanja. Jedan od simptoma za Addisonovu bolest jesu i mrlje tamne kože, slične onima kao kada potamni koža od sunca, od sunčanja, ali se u ovom slučaju mrlje na koži pojavljuju na područjima koja nisu izložena suncu. Takve crne pjegice mogu se javiti na različitim mjestima na koži, na licu, ramenima, na mjestima na koži oko bradavica, usana, usta, rektuma, skrotuma ili vagine koža može biti plavkasto crno obojena.

Oboljeli koji imaju Addisonovu bolest često gube na težini, postanu dehidrirani, imaju jake bolove u trbuhu, nemaju apetit i muče ih bolovi u mišićima, imaju mučninu, povraćanje i kronični proljev. Također im je teško podnositi hladnoću, sporo i tromo se kreću. Oboljeli imaju lezije u ustima odnosno na unutrašnjoj strani obraza, osjećaju povećanu želju za soli. Ako se opisana Addisonova bolest ne liječi može doći do adrenalne krize koja može biti po život opasna. Osim konstantnog umora i slabosti, izrazito niskog krvnog tlaka i promjena srčanog ritma može doći do opasnog po život zatajenja bubrega.

Kako se dijagnosticira i liječi Addisonova bolest

Kako bi se uspješno dijagnosticirala Addisonova bolest potrebno je na vrijeme se javiti liječniku i uraditi laboratorijske pretrage. Od važnog značaja su vrijednosti laboratorijskih nalaza za natrij i klor koji su sniženi te kalij koji je povišen. Također u dijagnozi se koristi kortizol test za određivanje kortizola, Robinson-Power-Keplerova proba mokraće, Thornova proba s ACTH testom, te oralni test opterećenja glukozom (OGTT).

Kontrolira se krvni tlak, razine spolnih hormona, a ostali testovi mogu uključivati rendgen i CT. S obzirom da je Addisonova bolest kronična, liječenje bolesti je doživotno, najbitnije u liječenju je nadoknaditi mineralokortikoide i glukokortikoide davanjem hormona, kortizola. Bolest se ne može izliječiti ali se mogu smanjiti simptomi i znakovi bolesti. Osobito je važno pacijentima paziti da se ne zaraze ili ne povrijede jer se tako mogu dogoditi ozbiljne komplikacije. Opasne mogu biti i stresne okolnosti, također su moguće psihotične reakcije. Kod liječenja Addisonova bolesti važna je i ishrana, koju treba prilagoditi liječničkim uputama.