Agorafobija – simptomi i liječenje

Što je agorafobija?

Agorafobija je oblik anksioznog poremećaja, vrsta straha od mjesta s kojih je teško pobjeći ili koja su nedostupna, strah od otvorenog prostora, gužve i javnih okupljanja. Uslijed pandemije bolesti COVID-19 zamijećen je iako nije dokazan povećan broj simptoma i slučaja agorafobije. Agorafobija je poremećaj koji ima puno simptoma i oblika. Osobe sve češće izbjegavaju izlazak iz svog doma, ne osjećaju se sigurno na javnom mjestu, u skupini ljudi, u kinu, kazalištu, na trgovima, mostovima, u tunelima, izbjegavaju javni prijevoz, koncerte ili čekanje u redu.

Na žalost izbjegavanje izlaska iz kuće samo još pogoršava nastale simptome. Vožnja u autobusu, vlaku ili avionu ovim osobama predstavlja veliki strah dok im npr. vožnja u vlastitom automobilu kojim sami upravljaju ne predstavlja problem. Obično se javlja u nekom stresnom razdoblju. Može se javiti u adolescenciji, kada je osoba suočena s izazovom odrastanja i odgovornosti, završetkom školovanja, pronalaskom adekvatnog zaposlenja, odvajanjem od roditelja i obitelji, pronalaženjem partnera za život i slično. Kasnije to mogu biti neke druge stresne neugodne životne situacije kao što je razvod, neka ozbiljna bolest same osobe ili njoj bliske osobe, smrt voljene osobe, problemi u partnerskim odnosima, usamljenost itd. Prije razvijanja same bolesti kod oboljele osobe pojavljuje se preosjetljivost, te su izraženi strahovi i fobije, napetosti, ponekad panika, a kod djece se npr. tako izražava da dijete odbija ići u školu, tj. plaši se odvajanja od roditelja.

Bolest se može razvijati mjesecima, pa i godinama. Rijetko se događa da se bolest javlja naglo. Depresija, alkoholizam ili narkomanija, anoreksija nervoza ili bulimija, mogu biti također presudni za razvoj agorafobije kao bolesti. Postoji i mogućnost genetskog nasljeđivanja. Češće obolijevaju žene nego muškarci. Ponekad se javlja istovremeno sa socijalnom anksioznošću kada se kod osobe zapaža strašna napetost i tjeskoba u društvenim situacijama.

Agorafobija - simptomi

Agorafobija ima sljedeće simptome: Osobe oboljele od agorafobije postaju često povučene, plašljive, stidljive, takve osobe slabo su aktivne, ne izlaze iz stana ili kuće osim ukoliko je to neophodno, mogu dugo vremena biti zatvorene u kući, u teškim slučajevima i u krevetu. U početku samo izbjegavaju mjesta gdje su pretrpjeli neku vrstu neprijatnosti, no taj broj mjesta i događaja se postupno povećava. Pojavljuje se strah osobe da ostane i bude sama, strah od putovanja, kupanja u kadi, od vožnje liftom, avionom i razdvajanja od bliske osobe, također strah zbog boravka u trgovačkim centrima, kinu ili kazalištu. Neke osobe oboljele od agorafobije sigurnije se osjećaju npr. kada pada kiša ili kada je mrak i tada češće izlaze iz kuće.

Ako su u javnom prostoru uvijek biraju mjesta koja su bliža izlazu, psihomotorno su uznemirena, ne vole biti dugo na jednom mjestu. Agorafobija izaziva osjećaj ugroženosti, povlačenje i izolaciju a jedino su im sigurne osobe važne osobe u njihovim životima, najčešće članovi obitelji i partner. Osobe koje boluju od agorafobije imaju napade panike, preokupirane su strahom, zbog adrenalina imaju ubrzan rad srca, drhtanje tijela, ne mogu doći do daha, slabije vide, znoje im se dlanovi, mogu dobiti proljev, imaju mučninu i vrtoglavicu te navalu krvi u lice. Mogu imati seksualne poremećaje i smetnje izazvane nemogućnošću punog opuštanja.

Boje se da će se onesvijestiti, doživjeti infarkt, „poludjeti” ili umrijeti, da gube razum, mogu izgubiti kontrolu u javnosti, boje se da će se crveniti pred ljudima ili da će ljudi zuriti u njih. Pri tome se osjećaju sasvim bespomoćno i paralizirano. Kod nekih pacijenata postoje slučajevi kada se takav napad dogodi i u snu. Na žalost često se pojavljuju i suicidalne misli što može dovesti do pokušaja samoubojstva. Simptomi agorafobije u prosjeku traju šest mjeseci i duže.

Agorafobija - dijagnoza i liječenje

Agorafobija se dijagnosticira uz pomoć psihijatrijske obrade koja uključuje klinički intervju i psihološko testiranje. Potreban je sistematski pregled da bi se eliminirala eventualna druga stanja koja imaju slične tjelesne simptome. Stanje se s vremenom pogoršava ako se ne liječi pa je važno potražiti stručnu pomoć što prije. Važno je otkriti pravu prirodu i porijeklo poremećaja. Ovaj poremećaj liječi se psihoterapijom i/ili lijekovima kako bi se smanjili simptomi iracionalnog straha i anksioznosti. Terapijom se postiže promjena načina razmišljanja i ponašanja, često kroz suočavanje sa strahovima.

Od lijekova se najčešće primjenjuju antidepresivi ili anksiolitici koje je potrebno u većini slučajeva uzimati od 6 mjeseci do godinu dana. Preporučuju se vježbanje, zdrava prehrana i dovoljno sna, izbjegavanje kofeina i alkohola, a od pomoći mogu biti vježbe disanja i tehnike relaksacije. U liječenju je posebno važna podrška obitelji i prijatelja. Pandemija izazvana koronavirusom utjecala je zasigurno na mentalno zdravlje ljudi. Uslijed brojnih novonastalih situacija, neizvjesnosti, ograničavanja kretanja, izolacija, općenito i preporučenog smanjenja izlazaka iz domova, raste i rizik obolijevanja od nekih anksioznih stanja kao što je agorafobija.

Stručnjaci napominju da je dobro natjerati se suočiti sa strahom. Također je važno da ne ignorirate eventualne simptome, a u slučaju da se oni pogoršaju, obavezno se posavjetujte s osobnim liječnikom. U novijem filmu "Žena u prozoru" (The Woman in the Window) iz 2021. glavna junakinja pati od poremećaja agorafobije.