Alergije – uzrok, simptomi, liječenje

Sve više ljudi u svijetu pati od sve više vrsta alergije

Nejasno je da li su ljudi postali osjetljiviji ili je naš okoliš sve zagađeniji, ali je evidentno da sve više ljudi u svijetu pati od sve više vrtsa alergije i imaju burne alergijske reakcije na mnoge tvari i supstance na koje do jučer njihovo tijelo nije uopće reagiralo, odnosno reagiralo je posve normalno. Možete imati sezonsku alergiju na pelud, cvijeće, drveće, trave koje cvjeta svako u svoje vrijeme ili cjelogodišnji rinitis zbog prašine, grinja, plijesni, životinjskih dlaka ili perja.

Alergije na namirnice iz naše prehrane su nešto novijeg datuma i to se često dovodi u vezu sa uzgojnim metodama hrane, fungicidima, pesticidima, antibioticima, ali i prehrani u kojoj je sve više hibrida. GMO hrana ispisuje posebna poglavlja povijesti novijih alergija o kojima se puno ne govori. Jasno i mnogi lijekovi koji se koriste za liječenje raznih bolesti mogu izazvati burne alergijske reakcije, pa čak i pravi anafilaktički šok, kao i dodir s nekim biljkama ili ugrizi nekih insekata i kukaca.

Alergije se mogu pojaviti u svakoj životnoj dobi

Ako netko ima učestale i ponavljajuće prehlade, upale grla sa oticanjem, curenje nosa, jutarnjeg kašlja, problema s disanjem, probavom, nejasnim pojavama na koži i drugih ponavljajućih stanja treba posumnjati na alergiju ili samo na jednokratnu alergijsku reakciju. Alergije se mogu pojaviti u svakoj životnoj dobi, a simptomi mogu biti upala oka (konjuktivitis), upala i otečenost nosne sluznice u obliku rinitisa (curenje nosa) ili rinosinusitisa, otečenost larinksa (edem ždrijela), urtikarije i druge kožne promjene, bronhospazam i bronhitis.

Alergije su imunološki odgovor na alergene s kojima dolazimo u doticaj, bilo da ih diramo (kemijski i drugi kontaktni dermatitisi), udahnemo ili progutamo. Alergeni za zdrave ljude nisu opasni i nema alergijskih reakcija, no kod alergičara imunološki sustav te alergene prepoznaje kao neprijatelje, strana tijela koja odmah napada što izaziva alergijsku reakciju. Tijelo se toliko brani da napada samo sebe i to je najjednostavnije objašnjenje svake alergijske reakcije, koje mogu biti ne samo burne, nego i kobne ponekada upravo zbog oticanja i mogućeg gušenja.

Dijagnoza alergije se postavlja na temelju kožnih alergotestova

Na temelju simptoma možete posumnjati na alergiju, ali dijagnoza alergije se postavlja na temelju kožnih alergotestova i prisustva antitijela u krvnim pretragama. Struka razlikuje alergiju, pseudoalergiju i intoleranciju ili nepodnošljivost nekih supstanci, najčešće u hrani, a osobama koje se muče sa alergijama je posve svejedno u koju grupu spadaju, samo žele da to prestane. Liječenje se provodi antihistaminicima i kortikosteroidima, te drugim lijekovima koji olakšavaju stanje, najčešće pumpicama koje udisanjem ubrzano olakšavaju normalno disanje.

Naime, alergije se lako pretvore u alergijski bronhitis ili alergijsku astmu, pa stanje alergične osobe postane puno teže i kompliciranije. Kod težih slučajeva se provodi senzibilizacija na alergene koji su po njih najopasniji. Prevencija se sastoji u pojačanoj osobnoj higijeni i higijenskim mjerama u kući, neizlaganju alergenima, a često pomaže i promjena klime. No, ipak sve ovisi o tome na koje alergene ste preosjetljivi i koliko im se možete ukloniti. Jačajte svoj imunitet na sve načine i slušajte svog liječnika.