Što je anafilaktički šok – prepoznajte simptome na vrijeme

Anafilaktički šok uzroci i što je

Anafilaktički šok je po život opasna alergijska reakcija koja se javlja na lijekove, na hranu, ubode insekata i na lateks ovisno na što je osoba alergična. Kod osoba koje su na nešto alergične tijelo će pretjerano imunološki reagirati i pri tome ispuštati alergen. Anafilaksa je stanje koje zahtjeva hitnu medicinsku pomoć jer u protivnom može biti opasna po život.

Osobe koje imaju alergije ili osobe koje imaju astmu, te osobe koje u obiteljskoj anamnezi imaju povijest anafilaksija pripadnici su rizične skupine koje mogu doživjeti anafilaktički šok. Dijagnoza alergija i kontrola tih alergija jedini je način da se izbjegne ovo stanje. Anafilaksija se može javiti iznenada konzumacijom nekih sastojaka na koje je osoba alergična i zbog zatvaranja dišnih puteva može se dogoditi i smrt osobe bez brze liječničke pomoći.

Uzroci anafilaksije osim hrane kao što su kikiriki, orašasti plodovi, ribe, školjke, jaja, mlijeko, soja, kivi ili pšenično brašno, mogu biti i lijekovi poput penicilina, aspirina i anestetika. Također hormoni poput inzulina, estradiola ili metilprednizolona, običan lateks može izazvati anafilaksiju. Ubodi insekata kao što su pčele, ose, stršljenovi, ali i izlaganje fizičkom naporu, hladnoći općenito vode ili zraka također mogu dovesti do anafilaksije.

Anafilaktički šok simptomi

Anafilaktički šok će pokazati simptome vrlo brzo od trenutka kontakta sa alergenom bez obzira o čemu se radi. Šok će se pojaviti u periodu između 5 do 30 minuta, no ponekad se simptomi mogu javiti i tek nakon sat vremena. Simptomi koji prethode anafilaktičkom šoku su oni koji upozoravaju a prepoznaju se putem osipa i crvenila s modricama koji svrbe na više od jednog dijela po tijelu osobe. Svrbež može biti i popratan koprivnjači kao predsimptom koji najavljuje anafilaktički šok.

Otežano disanje i otečeno grlo, kašalj i šmrcanje, promukli glas, problemi s disanjem, teškoće sa gutanjem također su simptomi koji prethode anafilaksiji i upozoravaju na moguće opasno stanje. Probavni problemi kao što su povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu, nadutost, grčevi u želucu uz sve ostalo upozoravaju.

Ozbiljniji simptomi koji nastaju kao zbunjenost, anksioznost, blijedo ili crveno lice i tijelo, tremor, nesvjestica i koma znaci su da osoba već treba biti na putu prema hitnoj liječničkoj pomoći jer u protivnom može doći do oštećenja organa i smrti.

Anafilaktički šok prevencija i liječenje

Anafilaktički šok ukoliko je poznato da postoje alergije moguće je i unaprijed spriječiti na način da se izbjegavaju sastojci koji bi mogli dovesti do ovog opasnog stanja. Ukoliko se ipak dogodi na primjer da je osoba alergična na orahe i pojela kolač ne znajući da u njemu ima oraha, moguće je da će doći u stanje anafilaksija. Prvo što je potrebno je pozvati hitnu i osobu staviti u ležeći položaj te dignuti noge u zrak. Ukoliko je moguće treba osigurati dovoljnu količinu kisika, ponekad postupcima koji se zovu intubacija ili traheotomija koje mogu izvesti samo osobe stručno obučene za takav postupak.

Postupak zbrinjavanja u hitnom medicinskom prijamu kad se pojavi anafilaktički šok ima svoj medicinski definirani protokol jer se radi o hitnom spašavanju života.

Ono što sami možete napraviti je da pazite na svoje alergene, te da osobe koje su oko vas upoznate sa svojim stanjem. U pripremi vam uvijek treba biti Ventolin pumpica kao prva pomoć ili ukoliko ste u rizičnoj skupini liječnik će vam propisati da uvijek uz sebe imate autoinjektor adrenalina koje sami možete upiknuti u bedro i pozvati hitnu pomoć.