Što je anestezija

Što je anestezija

Anestezija je postupak izazivanja neosjetljivosti, gubitka osjeta, što može podrazumijevati samo gubitak svijesti ili samo gubitak osjeta boli, ili istovremeno gubitak svijesti i osjeta boli. Anestezija se postiže uz lijekove tzv. anestetike koji djeluju na živčani sustav tako da izazivaju anesteziju. Pri tome anestetici imaju minimalno štetno djelovanje na ostale organe, a nakon prestanka njihovog djelovanja, funkcija živčanog sustava se vraća u normalu. Postoje više vrsta anestezije: opće anestezije koje mogu biti inhalacijska, intravenska i rektalna, ili anestezije mogu biti lokalna odnosno površinska, infiltracijska, regionalna, centralni blok i periferni blok. Prije operativnog zahvata odnosno postupka anestezije, pacijenta treba upoznati o načinu uzimanja odnosno neuzimanja hrane i pića, o načinu uzimanja lijekova koje pacijent možda i inače koristi. Potrebno je ukoliko je moguće pacijenta upoznati s metodama anestezije, rizicima te o samom postupku, te onome što je bitno da pacijent zna kako bi i on svojim ponašanjem pomogao što boljem, kvalitetnijem postupku, te kako ne bi došlo do nekih komplikacija koje se odnose na postupanje samog pacijenta. Pacijent mora upoznati anesteziologa i druge liječnike s kojima razgovara o operaciji o svojim eventualnim kroničnim bolestima, mogućim alergijama, prijašnjim operacijama. O svim nedoumicama, nejasnoćama u vezi anestezije, važno je da se pacijent savjetuje sa svojim liječnikom, liječnicima specijalistima, kirurgom i/ili anesteziologom.

Kakva anestezija može biti - vrste anestezije

Opća anestezija je postupak postupnog smanjivanja funkcija središnjeg živčanog sustava uslijed čega dolazi najprije do gubitka svijesti, zatim neosjetljivosti na bol, dolazi do gubitka sjećanja na operaciju, i na kraju do mišićne relaksacije. Obično se kod opće anestezije pacijentu daju jedna ili istovremeno više različitih vrsta anestetika. S obzirom na način unosa anestetika u tijelo, opće anestezije mogu biti: inhalacijska (preko pluća), intravenska (injiciranje anestetika u venu) i rektalna. Najčešće primjenjivani oblik anestezije je opća inhalacijska vrsta anestezije zbog brzog postizanja željene dubine anestezije, laganog održavanja i kontrole te brzog buđenja iz anestezije. Intravenske anestezije koriste se kao tehnika prije primjene inhalacijske anestezije te samostalno kod kratkotrajnih zahvata odnosno manjih operacija, dijagnostičkih pretraga, namještanja kostiju prije gipsanja i sl. Rektalne anestezije su postupci pri kojima se anestezija postiže primjenom anestetika u debelo crijevo, takve se anestezije rijetko koriste, eventualno kod male djece. Kod lokalne anestezije postupak je takav da se anestezijom izaziva neosjetljivost na bol određenog dijela tijela, u kojem slučaju je pacijent budan ili lagano uspavan. Takve lokalne anestezije mogu biti površinske, infiltracijske i regionalne. Kod površinske anestezije anestetik (u obliku kapi, spreja ili masti) se primjenjuje na površini tijela koja će biti operirana. Najčešće se ova vrsta anestezije koristi kod malih zahvata u ustima, nosu ili na oku. Kod infiltracijske anestezije anestetik se primjenjuje na mjestu i oko mjesta samog operacijskog zahvata tako da to mjesto bude bezbolno odnosno utrnulo. Infiltracijske anestezije koriste se kod manjih operativnih zahvata npr. šivanje rana, odstranjivanje manjih kožnih i potkožnih promjena, te manjih operacija preponskih kila i sl. Regionalne anestezije su takve anestezije pri kojima se injiciranjem anestetika blizu živca odnosno leđne moždine izaziva neosjetljivost na bol tj. blokada jednog većeg područja tijela. Regionalne anestezije mogu biti centralne ili periferne. Anestezije mogu biti i spinalne a koje se primjenjuju kod zahvata na nogama, zdjelici, kukovima, donjem dijelu trbuha (carski rez). Postoji i tzv. epiduralni oblik anestezije kada se anestetik daje u prostor između kralješka i ovojnice leđne moždine odnosno u epiduralni prostor te tako određenu regiju na tijelu ovom vrstom anestezije može se učiniti neosjetljivom na bol, a u ostalom dijelu trupa osjet je očuvan. Ova vrsta anestezije primjenjuje se kod zahvata na nogama, zdjelici, donjem dijelu trbuha, prsnom košu i plućima, ali i kao metoda trajnog uklanjanja boli kod pacijenata oboljelih od malignih bolesti. Anestezije perifernog bloka su takve anestezije kod koje tehnike se anesteziraju manje tjelesne regije kao npr. šake, ruke, ramena, stopala, noge.

Anestezija - određivanje anestezije, ozbiljan postupak prije operativnog zahvata

Anestezija je ozbiljan postupak prije i tokom svake operacije, te će nakon što liječnik kirurg odredi i postavi indikaciju za određeni operativni zahvat, i nakon što pacijent obavi sve potrebne pretrage prije određivanja anestezije, anesteziolog određuje koja vrsta anestezije će biti primijenjena. Tek nakon odluke anesteziologa o vrsti anestezije a s obzirom na bolest, lokalizaciju, vrstu i trajanje operacijskog zahvata, zdravstveno stanje pacijenta, eventualne lijekove koje pacijent troši, dolazi do operacije. Anesteziolog će također obaviti i kraći razgovor s pacijentom u vezi mogućnosti i izbora anestezije. Za besprijekoran kvalitetan operacijski zahvat od iznimne je važnosti također i oblik anestezije pa je zbog toga obavezno potrebno prije operativnog zahvata učiniti predoperativni anesteziološki pregled. Izrazito važno ili najvažnije naravno je da anestezija suzbija bol, i da je pacijent tijekom operacije u mirnom stanju. Liječnik specijalist anesteziolog utvrditi će i procijeniti zdravstvenu spremnost za planirani operativni zahvat, definirati ukupno zdravstveno stanje pacijenta, dosadašnje bolesti, uzimanje lijekova, postojanje eventualnih alergija, uz obradu laboratorijskih i drugih nalaza. Liječnici će odrediti i predložiti optimalan način anestezije, te će pacijenta upoznati s metodama, vrstama anestezije, prednostima i njihovim nedostacima i mogućim rizicima te nuspojavama. Uz anesteziologa odluku o anesteziji ovisno o vrsti i težini zahvata, zaključnu riječ donosi i kirurg kako bi najbolje odredili koja je vrsta anestezije adekvatna.