Što je angiografija

Što je angiografija?

Angiografija je pretraga koja se koristi za snimanje krvnih žila, najčešće onih u srcu, plućima, nogama, mozgu i bubrezima. Ovaj detaljni prikaz krvnih žila može uključivati i slikovni i video prikaz. Smatra se invazivnom dijagnostičkom pretragom krvnih žila pri kojoj liječnici obično prvo naprave mali rez na preponi ili ruci, zapešću pacijenta, a zatim uvode kateter u jednu od žila, češće arterija, rjeđe vena. Osim dijagnostičkog pregleda za prikaz krvni žila, liječnici mogu po potrebi uraditi i terapijski tretman odnosno liječiti problem ako ga uoče u krvnim žilama. Nakon uvođenja katetera kroz kateter se ubrizgava tekućina odnosno kontrastno sredstvo koje se onda prati na rendgenskim snimkama. Ovu vrstu pretrage obavljaju liječnici visoke razine vještina obično intervencijskih radiologa ili kardiologa. Neke od bolesti koje se mogu dijagnosticirati jesu krvni ugrušci, začepljenje, suženje, rascjep krvne žile, plućna embolija, ateroskleroza, periferna bolest arterija, angina pektoris ili moždana aneurizma. Postoji više vrsta angiografije, ovisno o dijelu tijela koji se snima, o vrsti snimanja. Prije same pretrage liječnici će pregledati prethodnu medicinsku dokumentaciju, nalaze krvi i urina, neposredno prije same angiografije pacijent je potrebno da isprazni mokraćni mjehur te da skine sa sebe svu odjeću i nakit. Pretraga obično traje oko 30 minuta ovisno o tome kojom tehnikom se izvodi i koje krvne žile je potrebno snimiti. Angiografija se može raditi na teret HZZO-a preko uputnice liječnika ali i privatno u specijaliziranim poliklinikama.

Kako se radi angiografija?

Angiografija se radi tako da se mjesto na tijelu gdje se želi umetnuti kateter prvo obrije i dezinficira te anestezira protiv boli. Osim što će pacijent osjetiti ubod igle prilikom davanja anestezije (kako bi se izazvala neosjetljivost, utrnulost), ostatak angiografskog pregleda je bezbolan i iako invazivan, relativno je siguran. Na koži prepone ili zapešća napravi se rez na koži, zatim se na tom mjestu uvede kateter, kroz kateter se injicira kontrastno sredstvo u krvnu žilu koja je povezana sa žilom koju se želi snimiti pretragom. Kontrastno sredstvo omogućuje da krvne žile budu vidljive kako se vrši i rendgensko zračenje. Tijekom pregleda u vremenu od nekoliko sekundi pacijent može osjetiti toplinu kako se širi tijelom, to je normalno i bezopasno. Pretraga traje otprilike od 15 do 30 minuta, u nekim slučajevima do najviše nekoliko sati ovisno o tome koje krvne žile liječnici žele prikazati, a potrebno je da pacijent bude u mirnom stanju i prema uputama liječnika po potrebi da ne diše, obično nekoliko sekundi. Također liječnici po potrebi mogu tražiti pacijenta da duboko udahne zadrži dah ili kašlje. Nakon obavljenog snimanja kateter se uklanja, mjesto na kojem je učinjen rez zatvori se, vrši se pritisak na mjestu intervencije kako bi se zaustavilo krvarenje. Nakon završene pretrage pacijent ostaje u bolnici obično 24 sata, uz mirovanje, naročito prvih nekoliko sati kako ne bi došlo do neželjenih komplikacija i krvarenja. Čitavo vrijeme pacijent mora biti pod liječničkim nadzorom odnosno nadzorom medicinskog osoblja. Nakon prvog dana mirovanje liječnik će propisati daljnje aktivnosti pacijenta. Uz angiografiju koja se provodi uz pomoć rendgenskog zračenja, postoje CT angiografije - kompjuterizirane tomografije ili CT koji omogućuju vrlo kvalitetan prikaz krvnih žila. MR angiografija je takva vrsta angiografije koja se obavlja bez zračenja i kontrastnog sredstva, rizik kod MR angiografije predstavljaju pacemakeri i implantanti. Prema uputama liječnika i pacijent 12 sati prije zahvata ne smije jesti niti piti, a nakon angiografskog pregleda bolesniku je potrebno odmaranje te uzimanje puno tekućine.

Angiografija - pripreme, rizici

Kod angiografije ovisno o dužini trajanja pregleda i vrsti pregleda, dolazi do zračenja, a to zračenje je veće nego ono koje je prisutno kod standardnih rendgenskih snimanja. Zbog toga je izuzetno važno upozoriti i obavijestiti liječnika o eventualnoj i mogućoj trudnoći budući da takvo zračenje može naštetiti djetetu. U rijetkim slučajevima postoji mogućnost pojave alergijskih reakcija na kontrastno sredstvo, simptomi koje reakcije mogu biti kihanje, osip ili otežano disanje. O nekim drugim rizicima i mogućim komplikacijama u smislu hematoma, otoka ekstremiteta, periferne tromboze, infekcije, trajne povrede živaca, pucanja i začepljenja krvnih sudova, oštećenja bubrega, srčanog ili moždanog udara, oštećenja arterija, rizika od krvarenja, liječnici trebaju upoznati pacijenta te o tome voditi posebnu brigu. Angiografija se iako invazivna, ipak smatra sigurnom metodom. Također liječnik će uputiti pacijenta o posebnoj pripremi koja je potrebna za angiografiju a provodi se u bolnici. Osim potrebne liječničke dokumentacije kada se radi angiografija, uputnice, nalaza kreatinina, liječnik i medicinsko osoblje pacijentu će odrediti radnje koje treba obaviti neposredno prije intervencije (ukloniti odjeću, nakit, proteze, naočale, sve metalne predmete), također i pražnjenje mokraćnog mjehura. Nakon angiografije pacijent mora mirovati obavezno nekoliko sati u bolnici, nakon čega će moći uz liječničko dopuštenje napustiti bolnicu uz pratnju ili će pacijent biti zadržan do daljnjeg u bolnici kako bi se pratilo zdravstveno stanje. Nakon povratka svakodnevnim aktivnostima koje obično slijede nakon nekoliko dana, dobro je izbjegavati teže oblike naprezanja odnosno podizanje teških predmeta narednih tjedan ili dva dana, a preporučuje se piti veću količinu tekućine kako bi se kontrastno sredstvo korišteno tijekom pregleda što prije izbacilo mokrenjem iz organizma.