Što je apraksija

Što je apraksija i zašto ona nastaje?

Apraksija se može definirati kao neurološko stanje koje nije do kraja istraženo. Navedeno stanje je karakteristično je po nemogućnosti izražavanja određene poznate ili naučene motoričke radnje, kao i pokreta ili geste. Zašto nastaje? Apraksija nastaje radi disfunkcije hemisfera u mozgu osobe ili radi određenog oštećenja mozga. Postoji više vrsta navedenog stanja, no u najčešću ubrajamo orofacijalni oblik, dok se govorni oblik češće pojavljuje kod djece nego odraslih. Navedeno stanje se ne može u potpunosti izliječiti, ali se može kontrolirati uz pomoć određenih terapija. Zašto dolazi do apraksije?

Stanje je najčešće posljedično, a nastaje radi posljedica lezija, točnije, nastanka tkiva u ili na mozgu osobe. Najčešće nastaje na području koje je odgovorno za pamćenje vezano za pokrete. Navedene lezije se mogu pojaviti kao posljedica nakon moždanog udata, traume ili ozljede mozga, nastanka tumora ili radi bolesti poput demencije, Alzheimerova ili Parkinsonova bolest. U rijetkim slučajevima je riječ o genetskom poremećaju. Navedeno stanje se najčešće pojavljuje kod starijih ljudi. Osobe koje pate od apraksije u potpunosti razumiju naredbu, mišići su funkcionalni, samo što postoji poteškoća u postizanju određenog pokreta.

Kako se apraksija može prepoznati?

Navedeno stanje može biti i simptom neke druge bolesti ili poremećaja, no ono isto tako može biti samostalno stanje. Prepoznaje se najčešće po nespretnim i isto tako nekontroliranim pokretima, po manje razumnom govoru, po nemogućnosti obavljanja svakodnevnih jednostavnijih zadataka. Koje su vrste apraksije? Apraksija dolazi u više oblika. Orofacijalna apraksija uključuje nemogućnost izvođenja pojedine radnje ili pokreta na licu osobe. U primjeru, osoba ne može zviždati, oblizati usnice ili namignuti. Drugi poznati oblik je govorna.

Govorne apraksije blokiraju osobu, što znači da ona ne može micati usnama ili jezikom kako bi komunicirala. Ovakve osobe imaju svjesnu želju za govorom i mišići lica normalno rade, no navedeno stanje blokira radnju. Ova vrsta se pojavljuje kod svake dobne skupine. Osim navedenih vrsta, postoje i sljedeće apraksije: Kinetička - nemogućnost preciznog pokretanja nogu ili ruku. Ideomotorna - osoba se ne može pravilno kretati. Ideacijska - nemogućnost obavljanja nekih složenih aktivnosti koje zahtijevaju više pokreta. Konstruktivna - osoba ne može crtati, kopirati ili kreirati oblik.

Kako se apraksija dijagnosticira i liječi?

Kada postoji sumnja na navedeno stanje, liječnik će prvo morati proučiti kompletnu medicinsku dokumentaciju osobe, i vidjeti da li postoji slučaj navedenog stanja u obitelji. Nakon što se navedeno utvrdi, osoba će prolaziti niz testova kako bi se vidjele reakcije i ponašanje osobe. Ispituje se koordinacija, verbalna i neverbalna komunikacija. Kada se ustanovi da osoba ima apraksiju, radi se CT glave, magnetska rezonanca i EEG kako bi se utvrdio njen uzrok. Kako se apraksija liječi? Nažalost ne postoji lijek za navedeno stanje, no određene terapije mogu pridonijeti oporavku.

Svaki slučaj je jedinstven, što znači da je potrebno pronaći terapiju koja će u potpunosti odgovarati pacijentu i koja će dati najbolje rezultate. Liječenje je postepeno i prilagođava se potrebama pacijenata. Nakon koliko terapija se može primijetiti pomak? Kod nekih pacijenata pomak je vidljiv nakon par tjedana, dok drugima treba i do par godina. Apraksija kao stanje zahtjeva razumijevanje i podršku s strane obitelji i prijatelja, jer dodatni stres može samo pogoršati navedeno stanje i izazvati nove simptome.