Arteriovenska fistula – uzrok, simptomi, liječenje

Arteriovenska fistula - uzrok, simptomi, liječenje

Arteriovenska fistula je anomalija, neprirodna veza između arterija i vena

Zdravo ljudsko tijelo ima savršene "instalacije" krvotoka, krv se iz arterija preko arteriola, kapilara, venula i vena dostavlja u srce. Arteriovenska fistula je anomalija, neprirodna veza između arterija i vena, a može biti urođena, što je rjeđa pojava ili stečena koja nastaje od neke ozljede. Fistula dovodi do toga da se krv iz arterije prelijeva direktno u venu i ova pojava je učestalija kod žena iza njihove 40 godine života, a može se pojaviti i u mozgu.

Arteriovenska fistula je kratki spoj između arterija i vena i može dovesti do krvarenja, naročito ako je uzrok fistule tromboza sinusa, krvni ugrušci u sinusima nisu bezazleni, deformiraju krvne žile u sinusima i stvaraju fistulu. No, u velikom broju slučajeva se nikada ne otkrije pravi uzrok nastanka fistule, a i samo postojanje fistule se otkrije prema specifičnim simptomima, kao što su zujanje i buka u ušima, problemi s vidom, nenormalna i učestala krvarenja, a ima i drugih simptoma.

Arteriovenska fistula kao posljedica ozljeda i nasilja

Lakše je dijagnosticirati fistulu kada se zna uzrok. Tako se arteriovenska fistula kao posljedica ozljeda i nasilja najčešće i prepoznaje po nenormalnom i po život opasnom krvarenju. Jasno, dijagnostika treba utvrditi da li je fistula već postojala prije pretrpljenog nasilja ili je nastala kao direktna posljedica pretrpljenih ozljeda i preživljenog nasilja. Ako se radi o ozljedama glave opasnost od moždanog udara je vrlo velika, kao i mnoge druge traumatske posljedice brutalnog i nasumičnog premlaćivanja.

Arteriovenska fistula koja nastane u krvnim žilama spinalnog kanala uzrokuje različite senzorne poremećaje, veliku slabost u nogama, probleme sa velikom i malom nuždom. No, liječnik koji posumnja na fistulu uvijek pri dijagnostici prati neurološke reakcije pacijenta, a ako uoči neurološke nepravilnosti vjerojatno će pacijenta uputiti na magnetnu rezonancu (MRI) ili angiografiju kako bi se utvrdila veličina i položaj fistule kao i stanje okolnih krvnih žila i mogućih zaostalih ugrušaka ili trombova i kako bi pravovremeno i ispravno započeli liječenje.

Arteriovenska fistula se liječi prema položaju i veličini

Liječenje fistula ovisi o kompletnoj anamnezi bolesnika, a najvažnije je spriječiti krvarenja. Arteriovenska fistula se liječi prema položaju i veličini, neke prođu i same za tri do pet dana, a one urođene vaskularni kirurg obično tretira laserom. Najteže je liječiti fistule u glavi i iza oka jer se može izazvati moždani udar, u ostalim slučajevima se primjenjuje kateterska embolizacija koja zatvara abnormalnu žilu, ponekada se koriste stentovi koji žile vraćaju u normalan, prirodni položaj.

U nekim slučajevima se arteriovenska fistula mora kirurški izrezati, ali takav kirurški zahvat nije bez rizika. Nekim pacijentima se preporučuje kombinacija nekoliko različitih metoda, a prognoza i tijek bolesti su dobri ako se fistula na vrijeme dijagnosticira i odmah počne liječiti. U literaturi se ne spominju nikakve preventivne mjere koje bi bile efikasne protiv nastanka ovih fistula, ali ako imate neki od simptoma najbolje je posjetiti liječnika i razjasniti smetnje koje imate te po potrebi ih odmah liječiti.


Tagovi: