Artritis prstiju – uzrok, simptomi i liječenje

Što je artritis prstiju?

Danas se smatra da otprilike 18% populacije ima određeni oblik artritisa. Prepoznajemo preko 100 vrsta artritisa, a najčešći je svakako reumatoidni artritis gdje pripada artritis prstiju. Što je reumatoidni artritis? On je sustavna, kronična te autoimuna bolest koja se događa iz nepoznatog uzroka i dominantno zahvaća naše zglobove. Stručnjaci smatraju kako on nastaje kod osoba koje za njega imaju genetsku predispoziciju, dok su još nepoznati vanjski čimbenici njegovog nastanka. Generalno, možemo reći kako je reumatoidni artritis ili artritis prstiju najčešća upalna reumatska bolest od koje u prosjeku boluje do 1,5% ljudi.

Zašto i kako nastaje reumatoidni artritis? Sam proces razvoja započinje u sinoviji, točnije membrani koja je odgovorna za obavijanje zgloba koja se radi stalne upale krene zadebljavati. Ona je bogata enzimima i drugim tvarima koje mogu razarati našu zglobnu hrskavicu i kost, što dovodi do nepopravljivih promjena na samome zglobu. Kao posljedica navedenog pojavljuje se nestabilnost zglobova i to dovodi do progresivnog razvoja deformacija koje su tipične za navedeni oblik artritisa. Ova bolest se može pojaviti u bilo kojoj dobi, najčešće se pojavljuje između 20-te i 4-te godine i to tri puta više češće kod žena nego muškaraca.

Artritis prstiju i koji su njegovi simptomi?

Artritis prstiju zapravo počinje postupno pošto pripada u reumatoidni artritis. Prvi opći simptomi se mogu primijetiti u obliku umora, malaksalosti, gubitka na težini, povišena temperatura. Od pojave prvih simptoma, potrebno je par tjedana pa čak i mjeseci dok ne počinju karakteristični simptomi koji su povezani za zglobove poput boli, oteklina i ukočenosti. Ponajprije se osjeća bol u zglobovima koja traje sve dulje i postaje sve intenzivnija. Bol je najizraženija ujutro, u početku je ona nešto kraća, dok će nakon nekog vremena ona postajati sve dulja i dulja. Pojavljuju se prve otekline.

Najtipičnija lokalizacija navedene vrste artritisa su ručni zglobovi, kao i maleni zglobovi šaka i stopala. Zahvaćeni su prsti, ponekad koljena, gležnjevi, laktovi i ramena. Za navedenu bolest je tipična njena simetrija koja zahvaća same zglobove. Tegobe mogu biti intenzivne na jednoj ili više strana. Kako bolest napreduje dolazi sve više do razaranja hrskavica i kosti ispod samih hrskavica i tako zglobovi gube svoju gibljivost te pokretljivost. Sve navedeno donosi karakteristične deformacije koje smanjuju radnu sposobnost. Artritis prstiju i zglobova dovest će ne samo do smanjenja radne sposobnosti, već do smanjenja normalnog života.

Artritis prstiju i kako se on liječi?

Cilj liječenja ovakvog oblika artritisa je klinička remisija ili slaba aktivnost same bolesti. U samoj kliničkoj praksi klinička remisija se zapravo definira kao odsutnost upaljenih zglobova koja ima uredne vrijednost CRP-a, točnije reaktivnog proteina. Rano postavljanje dijagnoze je od iznimne važnosti, kao i rana primjena lijekova. S lijekovima se može postići kontrola samog upalnog procesa i bolest se može postepeno smirivati. Ako se artritis prstiju ne liječi, tada može doći di progresivnijeg razaranja kostiju kao i nastanka deformiteta koji donosi gubitak funkcije. Artritis prstiju se liječi primarno dosljednom primjenom lijekova.

U slučaju da oni nisu uspješni liječenje se prebacuje na biološke lijekove koji su usmjereni na same stanice imunološkog sustava koje su odgovorne za upalu. U procesu liječenja bitna je i kineziterapija ili medicinske vježbe koje su oblik fizikalne terapije i imaju za cilj očuvati sposobnost pomicanja zglobova. Na kraju dostupno je i kirurško liječenje koje se može napraviti preventivno u ranoj fazi, ili kasnije kako bi se pacijentu ugradio zamjenski umjetni zglob. Navedenu bolest je potrebno prepoznati na vrijeme i isto tako educirati pacijenta o njegovom stanju. Cilj liječenja je postizanje remisije i isto tako očuvanje funkcije prstiju i zdravlje zglobova.