Ataksija – uzrok, simptomi, liječenje

Ataksija je gubitak kontrole nad voljnim tjelesnim pokretima

Ova pojava nemogućnosti upravljanja mišićima i organima se događa zbog povreda i oštećenja u malom mozgu, a uzroci mogu biti moždani udar, multipla skleroza, cerebralna paraliza, fizička ozljeda, tumor na mozgu, a među uzrocima se navodi i alkoholizam. Ataksija je gubitak kontrole nad voljnim tjelesnim pokretima koji se manifestiraju kao otežano hodanje (oduzetost nakon moždanog udara), teško hvatanje predmeta rukama, otežano gutanje ili pokreti očima, kao i otežani govor, s tim da i oštećeni gen može biti uzrok.

Ataksija se može pojaviti parcijalno, samo na jednoj strani tijela, pa je korisno znati da desna strana malog mozga upravlja desnom stranom tijela, lijeva strana je odgovorna za lijevu stranu tijela. Ako nemate dijagnozu koja bi objasnila zašto teturate, imate tremor, gubite ravnotežu, sve teže gutate ili teško govorite, možda je vrijeme za ozbiljne preglede. Ako je netko u obitelji imao takvih tegoba, možda vas sustiže genetsko nasljeđe, a pretrage će otkriti pravi uzrok.

Ataksija se liječi prema uzroku nastanka

Simptomi opisno pomažu vašem liječniku da vas usmjeri prema potrebnim pretragama da bi se postavila točna dijagnoza i da vas se uopće moglo liječiti. Pretrage će dovesti do uzroka, a ataksija se liječi prema uzroku nastanka. U oporavku od moždanog udara, ali i u drugim težim slučajevima se koriste razna pomagala, prema težini stanja to mogu biti štap, štake, hodalica, kolica. Kod epizodne ataksije su to sredstva privremene pomoći dok opet ne zadobijete kontrolu nad svojim pokretima.

Većina ataksija zahtijeva i fizikalnu terapiju i logopedske vježbe ili govornu terapiju. Kod većine pacijenata se nastoji djelovati na uzrok ili kod sistemskih bolesti liječeći osnovnu bolest se nastoji istovremeno oporavljati i lokomotorni sustav. Pretrage kod ovakvih stanja mogu biti opsežne, zahtijevaju laboratorijske pretrage krvi i urina, kompjuteriziranu tomografiju (CT), a ponekada i lumbalnu punkciju ili biopsiju. Stanje s vremenom može i spontano proći, ali do oporavka oboljela osoba treba pomoć i uporno korištenje pomagala.

Nije svaka loša koordinacija pokreta ataksija

Ako nestabilno hodate, čudno teturate, gubite ravnotežu, ako vas muči dugmad na odjeći i nikako ih ne možete zakopčati, teško vam je donijeti žlicu do usta, počeli ste čudno pisati i sve teže pišete, možda biste trebali posjetiti liječnika. Nije svaka loša koordinacija pokreta ataksija, ali svaka ataksija uzrokuje lošu koordinaciju pokreta. Paraneoplastični sindrom je degenerativni progresivni poremećaj u malom mozgu može biti uzrok, a vi i ne znate da ga imate, idite liječniku.

Stanja ovakve diskoordiniranosti se susreće kod alkoholičara, ovisnika o drogama i nekim lijekovima, a nasljednih, genetski uvjetovanih degenerativnih stanja ima više vrsta, jer različiti genetski nedostaci uzrokuju različite vrste degeneracija malog mozga. Čak 28 gena odgovornih za nasljednu ataksiju su do sada otkrivena, a istraživanja se rade i dalje. Postoji čak šest vrsta epizodnih stanja ataksije, ali one su na svu sreću prolazne i ne utječu na životni vijek bolesnika. Terapija se uvijek fokusira na osnovno bolest, fizikalnu i radnu terapiju.