Što su bakterije

Bakterije: što treba znati?

Bakterije su najveća skupina organizama na Zemlji, a sastavni su dio svake flore i faune. Bakterijske vrste su vrlo široko rasprostranjene, bilo na tlu ili u vodi, ili u i na živim organizmima. Sudjeluju u mnogim kemijskim procesima koji su bitni za zdravo funkcioniranje većih organizama na Zemlji. Bakterije se istražuju u medicini, u posebnoj podvrsti koja se zove bakteriologija. Bakteriologija se rodila već krajem 17. stoljeća, no glavni napredak i razvoj doživljava tijekom 19. i 20. stoljeća. Prvo pravo istraživanje na bakterija provodili su Pasteur i Koch, a danas smo istražili preko 1500 vrsta bakterija. Mnogo se još o bakterijama ne zna, ali isto tako se može argumentirati da smo i jako puno toga uspjeli savladati kada su u pitanju ovi mali, jednostanični živi organizmi. U ovome članku govorimo više o njihovoj građi i o njihovoj ulozi u prirodi. Krenimo redom - što sve treba znati kada su u pitanju bakterijski organizmi?

Bakterije i građa: kako izgleda jedna bakterija?

Sama riječ za bakteriju dolazi od grčke riječi za bič, a inspiracija dolazi upravo zato što bakterije imaju karakterističan "rep" kojeg zovemo bič. Kao jednostanični organizam, bakterija ima dijelove koje ima i većina stanica: jezgru, staničnu membranu, ribosome i citoplazmu. Osim toga, bakterija ima i staničnu stijenku, bič i plazmide. Glavni dio svake stanice je jezgra, koja upravlja radom stanice. Stanična membrana je ovojnica koja daje bakteriji oblik i čuva ju od vanjskih utjecaja, a još veći zaštitnik je stanična stijenka koja čuva bakteriju od promjena tlakova. Stanične stijenke u patogenim bakterijama često sadrže toksine koji su nepovoljni za ljude. Bakterije imaju bič pomoću kojeg se kreću, a ribosome da bi proizvele bjelančevine. U plazmidima se često čuvaju geni od kojih su nam najinteresantniji oni koji utječu na rezistentnost bakterija. Vrste bakterija uključuju kategorizaciju po njihovom obliku: dakle kuglaste, štapićaste ili zavojite. Osim njih postoje i ostale, kao što postoje i ostale klasifikacije.

Bakterije i njihova uloga: čemu nam služe?

Kada kažemo riječ bakterija uglavnom pomislimo na patogenu bakteriju, odnosno onu bakteriju čije je djelovanje loše za ljudski organizam. Ipak, od 1500 opisanih bakterija, tek je oko 100 njih patogeno, a većina bakterija koje imamo u svom organizmu zapravo nam čine dobro. Jedna od najpoznatijih takvih bakterija je ona koja živi u našim crijevima, a pomaže nam u pravilnom radu probavnog trakta. Mnogi jogurti koje danas kupujemo imaju posebnu bakterijsku kulturu koja će pospješiti zdravlje naše donje probave. Bakterijsko djelovanje uglavnom funkcionira na uzajamnu korist. Bakterije u našim crijevima dobivaju hranu koje naše tijelo izbacuje, a mi dobivamo lakšu probavu. Bakterije mogu koristiti organizmima u probavi, ali i u čišćenju od negativnih utjecaja prirode. One su posvuda oko nas i dio su svakog većeg živog organizma. Nemamo ih samo u crijevima, već i na koži, u području genitalija i na drugim mjestima. Patogene vrte bakterija su druga tema o čemu ćemo pričati drugom prilikom.